POZIV NA AKCIJU PROTIV KINESKOG PROGONA NA MEĐUNARODNOM UJGURSKOM FORUMU U BRISELU

U Briselu, glavnom gradu Belgije, od 9. do 10. novembra 2022. godine održan je „Međunarodni ujgurski forum“ pod sloganom „Globalni odgovor na genocid nad Ujgurima“ u partnerstvu sa Hasene International, Svjetskim ujgurskim kongresom (WUC) i Međunarodnom unijom nevladinih organizacija Istočnog Turkestana (Šinđan).

U Briselskoj deklaraciji objavljenoj drugog dana Foruma, upućen je poziv međunarodnoj zajednici da preduzme mjere protiv kršenja ljudskih prava koje je počinila Kina u Ujgurskoj autonomnoj regiji.

“Okupili smo se da apelujemo na savjest svijeta”

Na forumu, koji je otvoren u Evropskom parlamentu, prisustvovali su međunarodni političari, akademici i predstavnici nevladinih organizacija, kao i gosti, uključujući i žrtve.

Govoreći u Evropskom parlamentu, generalni predsjednik IGMG Kemal Ergün se obratio riječima: “Okupili smo se ovdje da apelujemo na savjest svijeta o genocidu, najvećem ugnjetavanju koje je čovječanstvo ikada vidjelo u ovom stoljeću.”

“Oni su potlačeni samo zato što su muslimani”

“Dok držimo ovaj govor u ovom parlamentu koji oblikuje svjetsko javno mnijenje, znamo da postoji na stotine ljudi mučenih u kineskim tamnicama.” Predsjednik IGMG-a Ergün je u svom govoru rekao i sljedeće: “Turci Ujguri, čiji je broj dostigao stotine hiljada, lišeni su slobode u zatvorima u okviru takozvanog edukativnog kampa. Oni su pod pritiskom samo zato što su muslimani, samo zato što ne prave kompromise na svoj muslimanski identitet.“

Oni su izloženi tretmanu koji ne priliči ljudskom dostojanstvu bez razlike između muškaraca i žena. Ima li političara, akademika ili državnika koji nije naučio dimenzije politike ugnjetavanja i genocida nad Turcima Ujgurima danas? Ovaj vrisak je potresao svijet. Ovaj vrisak odrazio se na televizijske stanice, trgove, kuće i parlamente.

“Osuda je dužnost demokrata širom svijeta”

İsmail Ertuğ, zamjenik EP-a iz Njemačke socijaldemokratske partije (SPD), u svom uvodnom govoru rekao je: „Kada su ljudska prava tako očigledno kršena, dužnost je demokrata širom svijeta da to osude, a to nije miješanje u kineske unutrašnje stvari.”

“Ovaj parlament je vaš dom”

Raphael Glucksmann, europarlamentarac iz Grupe Alijanse progresivnih socijalista i demokrata i kopredsjedavajući Grupe Ujgurskog prijateljstva, rekao je: “Ovaj parlament je vaš dom. Zaista želimo da ovaj parlament učinimo vašim domom. Želimo da budemo na čelu borbe za prava vašeg naroda.”

“Saradnja s Kinom ugrožava fundamentalne interese EU”

Predsjednik Svjetskog ujgurskog kongresa Dolkun Isa podsjetio je da je u izvještaju objavljenom u augustu, nekoliko minuta prije isteka mandata Visokog povjerenika Ujedinjenih naroda (UN) za ljudska prava Michelle Bachelet, utvđreno da je Kina ozbiljno prekršila ljudska prava pod izgovorom borbe protiv terorizma i ekstremizma.

Dolkun je rekao slijedeće:

“Neprihvatanje izvještaja u UN-u pokazalo je da postoji ogroman jaz u podršci između zapadnih zemalja i zemalja ‘globalnog juga’. Šutnja vlada u zemljama  s muslimanskom većinom, posebno šutnja Indonezije, Katara, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Pakistana je krajnje razočaravajuća.”

“Trebalo bi uspostaviti više komunikacije sa Istočnim Turkestanom”

Hidayet Oğuzhan, predsjednik Međunarodne unije nevladinih organizacija Istočnog Turkestana (IUETO), izjavio je da se milioni nevinih civila drže u koncentracionim logorima u Kini, a žene muslimanke izložene su neviđenim napadima i brutalnosti, te dodao da su radnje poput vađenja organa, istrebljivanja vjerskih, historijskih i kulturnih spomenika muslimana, sistematska i prisilna “kineizacija” miliona mladih generacija samo neki od primjera.

Oğuzhan je svoju procjenu prenio rekavši: “Jedina želja naroda Istočnog Turkestana je ponovno uspostavljanje suverene nacije, koja može biti sastavni dio međunarodnog sistema i poretka. Da bi se razumio kineski genocid nad Ujgurima i drugim etničkim grupama, svijetu je potrebno uspostaviti direktniji odnos sa Istočnim Turkestanom.”

“EU mora učiniti više”

Miriam Lexmann, zamjenica EP-a iz Grupe Kršćanskih demokrata (EPP), izjavila je da postoje “isturene stanice” koje je Kina uspostavila za praćenje opozicije u zemljama EU, da su termalne kamere kompanije Hikvision, koja je koristila “prisilni rad”, instalirala u AP-u tokom epidemije Kovid-19. S druge strane, navela je da je nagradu Saharov 2019. dobio ujgurski zaštitnik prava Ilham Tohti.

Lexmann je upitala: “Kako ova skupština može djelovati s toliko protivljenja?” zatim je dodala: „Oči su nam se polako otvorile, vidimo svoje neuspjehe.“

Poslanik EP-a i kopredsjedavajući Ujgurske grupe prijateljstva David Lega također je podsjetio da je nakon što su policijski dosijei iz Istočnog Turkestana procurili u junu, EP usvojio odluku sa snažnom podrškom da su akcije Kine zločini protiv čovječnosti.

Žrtve opisuju svoja iskustva

Na otvaranju su Ujguri, koji su se vratili na slobodu nakon kratkog boravka u logorima, sa suzama pričali o progonu koji su doživjeli.

Sayragul Sauytbay je rekla da ne može zaboraviti užasan život koji je živjela u logoru, ali nije gubila nadu da će pravda na kraju pobijediti.

Gülbahar Hatiwadži je također rekla da još uvijek pati od nesanice, noćnih mora i fizičkih i psihičkih poremećaja.

Ömer Bekali je također izjavio da njegovo tijelo živi u slobodnom svijetu, ali da mu je duša i dalje zatočena, te da pati od života daleko od porodice.

Gülbahar Dželilova je izjavila da je uhapšena zbog terorizma 2017. godine, ali da je poslovna žena i da nema nikakve veze sa terorizmom, te da pokušava da se izbori sa svojim fizičkim i psihičkim zdravstvenim problemima.

„SAD ne rade ono što bi trebalo da rade“

S druge strane, nakon uvodnih govora, u EP je održan panel na temu “Odgovornost međunarodne zajednice i odnos EU prema genocidu u Istočnom Turkestanu”.

Bivša američka ambasadorica pri UN Kelley Currie, ukazujući na to da Kina treba platiti visoku cijenu, te naglašavajući važnost da demokratske zemlje u ovom trenutku pokažu dovoljnu političku volju i ekonomske sankcije, rekla je da iako su SAD priznale da su Ujguri bili podvrgnuti “genocidu“, ipak nisu uradile sve što se trebalo uraditi.

Nuri Turkel, predsjednik američke Komisije za međunarodne vjerske slobode (USCIRF), koji je također Ujgur, također se dotakao pitanja prinudnog rada i naveo da treba spriječiti uvoz proizvoda dobijenih na ovaj način.

“Kina treba platiti visoku cijenu”

Nick Vetch, potpredsjednik nezavisnog Ujgurskog suda sa sjedištem u Londonu, također je sugerirao da je kineska vlada napravila neku vrstu prećutnog sporazuma sa svojim narodom da će osigurati kontinuirani ekonomski napredak i povećanje bogatstva.

Vetch je napomenuo da ako međunarodna zajednica to pokuša poremetiti, time će Kina platiti veću cijenu zbog svog djelovanja i time se može ukloniti pritisak na Ujgure.

“Vrši se kulturni genocid”

U uvodnom govoru drugog dijela programa, zamjenik predsjednika IGMG i predsjednik Komisije Međunarodnog ujgurskog foruma Murat İleri rekao je da mnogi izvještaji o ljudskim pravima i dokumenti koji su procurili u javnost pokazuju svijetu da je kulturna baština u Istočnom Turkestanu uništena i da je počinjen “kulturni genocid”.

Ileri je dodao slijedeće: „Stoga danas pozivamo kinesku administraciju da odmah i čim prije odustane od ove politike materijalnog i moralnog genocida, torture i koncentracionih logora, te nečovječnog postupanja. Ne bi trebalo da se miješa u vjerovanja, jezike i kulture ljudi.“

Predsjednik Hasene International Mesud Gülbahar je također izjavio da nevladine organizacije koje rade na ovom pitanju treba da budu u jedinstvu cilja i preporučio im da djeluju zajedno kombinovanjem svojih strategija. Ističući da ujgurske nevladine organizacije treba da rade i na pitanju žena, djece ili ljudi koji su doživjeli traumu, Gülbahar je skrenuo pažnju na činjenicu da vlada ne treba kriviti širu javnost za praksu kineskog naroda.

Objavljena Briselska deklaracija

Drugog dana Foruma objavljena je Briselska deklaracija. U deklaraciji, u kojoj se ističe da je Istočni Turkestan već 73 godine pod kineskom okupacijom, naglašeno je da su ljudi u regionu bili izloženi eksploataciji i asimilaciji.

“U ovom periodu, oni su bili podvrgnuti genocidu i brutalnim nehumanim zločinima s ciljem masovnog istrebljenja Ujgura, Kazaka i drugih tursko-muslimanskih naroda u regionu”. Ove izjave bile su uključene u deklaraciju u kojoj su informacije podijeljene s javnošću.

“Politika genocida je planska”

 „Počevši od 2014; koncentracioni logor, policijski državni poredak, prisilna sterilizacija, ciljanje etničkih i vjerskih identiteta naroda u Šinđanu, prisilni rad, prisilno kidnapovanje, proizvoljno hapšenje, vansudski pritvor i pogubljenje, zabrana putovanja, izolacija regiona, demografska struktura regije sa uvođenjem kineskih doseljenika i sve druge genocidne politike vođene u regiji su  isplanirale, usmjeravale i provodile centralna vlada NR Kine i Komunistička partija Kine, sa posebnom ulogom Xi Jinping-a.“

Izvještaji i dokumenti koje su objavili istraživački instituti, organizacije za ljudska prava i novinske agencije u različitim zemljama svijeta dokumentovali su genocid koji je u toku u regionu sa svim njegovim osobenostima i detaljima.

“Priznato je počinjenje genocida”

U nastavku deklaracije iznesene su informacije o priznavanju politike genocida koju Kina provodi nad Turcima Ujgurima na međunarodnoj sceni;

– Dana 31. augusta, Visoki komesar UN-a za ljudska prava objavio je nezavisni izvještaj o procjeni kršenja ljudskih prava u Istočnom Turkestanu, navodeći da sve političke prakse kineske administracije koje ciljaju na etnički i vjerski identitet Ujgura i drugih naroda u Istočnom Turkestanu predstavljaju „međunarodni kriminalni element.“ Konkretno, došlo se do zaključka da je dostiglo nivo „zločina protiv čovječnosti“ i dalo preporuke međunarodnoj zajednici, privatnom sektoru i međunarodnim organizacijama, uključujući države članice UN-a.

– Ujgurski tribunal održan u Londonu 2021. godine; Nakon što je kroz dokumente i svjedoke procijenio sva kršenja ljudskih prava u Istočnom Turkestanu, zaključio je da su zločini počinjeni u regionu prirode genocida i zločina protiv čovječnosti i da je za to odgovorna kineska vlada pod Xi Jinpingom.

– Genocid učinjen od strane kineske vlade u Istočnom Turkestanu je priznat u parlamentima SAD, Kanade, Britanije, Belgije, Holandije, Češke, Litvanije, Irske i Francuske. Evropski parlament je, s druge strane, priznao praksu kineske administracije kao zločine protiv čovječnosti i visok rizik od genocida, a Komisija za ljudska prava njemačkog parlamenta je objavila da kineska praksa u Istočnom Turkestanu ispunjava svih pet kriterija navedenih u članu 2. Konvencija UN o genocidu.

Sve postojeće politike i prakse koje Kina sprovodi u istočnom Turkestanu; Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima, Ugovor o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida, Rimski statut, Povelja UN-a, Međunarodna konvencija o eliminaciji svih oblika rasne diskriminacije, Konvencija UN-a protiv mučenja, Međunarodna konvencija o eliminaciji svih oblika rasne diskriminacija žena, te konvencije o Građanskim i Političkim pravima otkrivaju da se radi o zločinu genocidne prirode prema Međunarodnoj konvenciji i Dodatnim konvencijama o ukidanju ropstva, te zahtijeva poduzimanje zakonskih i primjenjivih koraka za okončanje nasilja i vraćanje prava naroda Istočnog Turkestana.

“Korake predložene u izvještaju treba hitno preduzeti”

U nastavku teksta deklaracije, strane su pozvale na hitnu akciju i uključile sljedeću izjavu:

„S obzirom na sva ova pitanja, mi, kao Međunarodni ujgurski forum, pozivamo sve naše učesnike i zainteresirane strane da odmah preduzmu mjere po pitanjima koja su navedena u nastavku:

A: Korake predložene u izvještaju o kršenju ljudskih prava u Istočnom Turkestanu koji je objavio Visoki komesar UN-a za ljudska prava treba hitno preduzeti.

1. Vijeće za ljudska prava UN-a, Generalna skupština i druge institucije UN-a; treba da priznaju genocid koji je u toku u Istočnom Turkestanu i potrebne inicijative treba poduzeti protiv Kine, koja je počinila genocid shodno Ugovoru o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida i Ugovorom UN-a (Glavna povelja).
2. Pri UN-u bi trebalo uspostaviti specijalnog izvjestitelja ili istražnu komisiju za istragu genocida u Istočnom Turkestanu.
3. Za predstavljanje naroda Istočnog Turkestana, institucije i organizacije koje djeluju izvan Istočnog Turkestana treba da budu podržane i priznate kao zvanični predstavnici.
4. Sve zemlje, u svojim bilateralnim odnosima sa Kinom, treba da preduzmu efikasne korake da zaustave genocid Ujgura političkim i diplomatskim sredstvima, u skladu sa principima Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima.
5. Nakon rezolucije Evropskog parlamenta u junu kojom se priznaju zločini protiv čovječnosti i ozbiljan rizik od genocida, Evropska komisija treba hitno usvojiti novi zakon kako bi okončala ove zločine i ojačala svoje preporuke o institucionalnoj održivosti Due Diligence i zabrani prisilnog rada.
6. Organizacija islamske saradnje i sve njene države članice treba da priznaju genocid u Istočnom Turkistanu, preduzmu korake da zaustave genocid i da predstavnicima Istočnog Turkistana daju pravo da učestvuju u Organizaciji islamske saradnje kao posmatrači.
7. Države članice UN-a; U skladu sa Deklaracijom o ljudskim pravima čiji je potpisnik i drugim relevantnim ugovorima, potrebno je da preduzmu potrebne pravne i političke korake u relevantnim institucijama UN-a i u njihovim zemljama prema Kini i svim stranama uključenim u genocid kako bi se zaustavio genocida u Istočnom Turkestanu.
8. Međunarodni sud pravde i Međunarodni krivični sud trebali bi odmah pokrenuti istragu o genocidu u Istočnom Turkestanu, direktno ili indirektno u vezi s Kinom i zločinom genocida; Treba pokrenuti tužbe protiv pojedinaca, kompanija, institucija, organizacija i državnih službenika i donijeti jasne i snažne odluke sa snagom sankcionisanja.
9. treba uvesti sankcije kineskim kompanijama koje su direktno ili indirektno povezane sa prisilnim radom Ujgura i drugih naroda, zaustaviti međunarodne investicione fondove za te kompanije, zabraniti uvoz proizvoda proizvedenih prisilnim radom iz Kine, a međunarodne kompanije koje proizvode metodama prisilnog rada trebale bi biti odgovorne.
10. Međunarodne kompanije koje isporučuju tehnologije koje Kina koristi za izvršenje genocida u istočnom Turkistanu trebale bi prestati isporučivati ovu tehnologiju Kini i treba primijeniti sankcije na međunarodnom nivou.
11. Organizacije za ljudska prava, Evropski sud za ljudska prava i druge nevladine organizacije bi trebali zauzeti zajednički i jasan stav kako bi se zaustavilo kršenje ljudskih prava koja se dešavaju u Istočnom Turkestanu, treba preduzeti efikasne korake i raditi na istočnom Turkestanu u konsultacijama i saradnji sa reprezentativnim organizacijama Istočnog Turkestana.
12. Međunarodne i nacionalne novinske agencije i novinari, posebno mediji islamskih zemalja, trebali bi staviti na dnevni red genocid u Istočnom Turkestanu, osigurati da se međunarodna zajednica dobro informiše intenzivnim vijestima o tom pitanju, te doprinijeti formiranju međunarodne reakcije i svijest o ovom pitanju.

S turskog prevela: Amina Lila

Izvor: Yeni Şafak