POČETAK DVADESETOG STOLJEĆA – VELIKI PREVRAT U ŽIVOTIMA EGIPATSKIH MUSLIMANA

Admir Lisica

Početak dvadesetog stoljeća za muslimane širom svijeta donio je veliki prevrat u njihovim dotadašnjim životima. Ukidanje hilafeta, osnivanje nacionalnih država, prisustvo kolonizatora i prinudno privikavanje na novi način života samo su neki od problema s kojima su se muslimani suočavali. Posebno je to bilo osjetno u Egiptu, zemlji koja je u većoj mjeri pala pod utjecaj Britanaca i Francuza. Uslijed novonastalog stanja logičan slijed okolnosti bio je rast nezadovoljstva među muslimanima, koji je zbog sve većeg pritiska kolonizatora rastao. U vremenu velikih prevrata za muslimane Egipta, 1906. godine rodio se Hasan El-Benna, društveni reformator i mislilac. Benna je rođen u blizini Aleksandrije gdje je proveo većinu svoga djetinjstva. Kao dječak je pokazivao sklonosti prema pisanoj riječi pa je stoga upućen na školovanje u Damanhur, gdje upisuje učiteljsku školu.

U ovom gradu, udaljenom oko sedamdeset kilometara od Aleksandrije, stekao je veoma kvalitetno obrazovanje koje mu je omogućilo upis na Visoki islamski vjersko-pedagoški zavod u Kairu. Dvadesete godine prošlog stoljeća, tokom kojih je studirao Hasan el-Benna, donijele su niz društvenih promjena u Egiptu, koje su značajno utjecale na izgradnju njegove ličnosti. U toku 1927. godine stekao je fakultetsku diplomu koja mu je omogućila bavljenje nastavničkim pozivom. Svjestan situacije u kojoj se muslimani Egipta nalaze, Benna se odlučio na djelovanje u smjeru buđenja prije svega muslimanske omladine koja je bila u velikoj opasnosti da padne pod utjecaj zapadnih načela. Stoga je s nekoliko svojih bliskih saradnika i prijatelja osnovao udruženje pod nazivom Muslimanska braća, koje će u godinama koje budu uslijedile postati značajan reformatorski pokret.

Nepravda, koja je u Egiptu sve više rasla, zahtijevala je ozbiljan odgovor, što je pokret ovog, muslimanskog aktiviste sasvim sigurno bio. Da se radilo o veoma umjerenoj i jasno definiranoj ideji svjedoči i Bennino autorsko djelo pod nazivom Poslanica muslimanskoj omladini u kojoj detaljano i hronološki obrazlaže ciljeve i put kojim će ići članovi Muslimanske braće. U ovom djelu mogu se pronaći savjeti muslimanima Egipta kako da se ponašaju u novonastaloj situaciji, uzrokovanoj sve većim stranim utjecajem u Egiptu. Benna tokom svog djelovanja poseban akcenat stavlja na ustrajnosti i aktivnosti te izbjegavanju formalizma u islamu koji je poguban za društvo. Njegova poslanica obiluje nizom korisnih savjeta o tome kako se nositi s nepravednim vlastima i njihovim vanjskim pomagačima, što je bilo od velike važnosti za muslimane u tom vremenu. Odgoj i političko djelovanje također je bitan faktor koji Benna potencira. Znajući u kakvom vremenu muslimanska omladina živi, nastojao je odgojiti i spremiti buduću generaciju na izazove koji su pred njima. Političko buđenje i društveni aktivizam muslimana u ovom periodu bila je potreba cjelokupne muslimanske zajednice koja se silom prilika mora suočiti sa posljedicama promjene vlasti.

Ono što posebno treba istaći je otvorenost Hasana el-Benne prema ljudima, kojima je uvijek bio na raspolaganju ne žaleći svoje vrijeme i imetak na putu pravde i istine. Upravo je borba za pravdu bila jedan od njegovih glavnih fokusa u radu, što se može vidjeti i u njegovim tekstovima u kojima pravednost vladara stavlja među prioritete. U godinama koje su uslijedile, njegov iskreni i marljivi rad na polju afirmacije muslimana naišao je na širu podršku, što je rezultiralo povećanjem broja članova Muslimanske braće. Vidjevši da svojim pedagoškim metodama Benna ima veliki utjecaj na muslimansku omladinu, tadašnje vlasti Egipta, na čelu s Nukbašijem, započinju represiju protiv ovog pokreta. Također, engleske i francuske organizacije, koje su bile prisutne u Egiptu, željele su se približiti Benni te na taj način staviti čitav pokret pod svoju kontrolu.

Naime, analizirajući Bennin rad te shvativši da su se Benna i ostatak vodećih članova finansiraju samostalno, što često nije bilo dovoljno za praćenje određenih aktivnosti, odlučili su da Benni ponude finansijsku pomoć u daljem organiziranju i širem djelovanju. Svjestan da bi prihvatanje novčane pomoći od stranog elementa moglo imati štetne posljedice, Benna je kategorički odbio nekoliko pokušaja stranih organizacija da podrže Muslimansku braću. Ovakav stav Hasana el-Benne pokazuje doseljednost ideji i predanost načelima od kojih nije želio odstupiti, što je svakako naišlo na odobravanje od ostatka organizacije. Ipak, egipatskoj vladi na čelu sa Nukbašijem to se nije svidjelo, što je rezultiralo daljim pritiscima na članove Muslimanske braće. Naravno. pritisci nisu uspjeli da obeshrabre Bennu koji nije odstupao od svojih principa.

Da je ovakva politika pokreta zadobila širu podršku, govori širenje ove ideje izvan Egipta na okolne muslimanske zemlje, a kakav je odjek djelovanje imalo na muslimane govori i činjenica da su se za njegov rad zanimali i istaknuti bošnjački intelektualci, tadašnji studenti Husein Đozo i Mehmed Handžić. Prema pisanju Mustafe Prljače, u djelu Pokret Muslimanska braća, vrlo je vjerovatno da se Benna susretao sa bošnjačkim intelektualcima te da je s njima sarađivao. Ovakav razvoj događaja učinio je da egipatska vlast, kojoj je Benna putem svog aktivnog djelovanja ukazivao na nepravdu i propuste, izgubi strpljenje. Jedan od glavnih razloga zbog kojih je Benna kritikovao egipatsku vlast bio je postignuti mir sa Izraelom koji je za Muslimansku braću bio potpuno neprihvaljiv, na šta su ukazivali i skretali pažnju, što je vlast dodatno naljutilo. Naime, krajem četrdesetih godina prošlog stoljeća činjeni su veliki napori na gašenju aktivnosti Muslimanske braće. Takav stav vlasti prema ovom pokretu rezultirao je masovnim pritvaranjem istaknutih članova, među kojima nije bio idejni tvorac pokreta Hasan el-Benna. Ovo je svakako čudilo Bennu koji je nastavljao djelovati u istom smjeru. Ipak, tadašnje egipatske vlasti za Bennu su spremale sasvim drugačiji scenariji u odnosu na članove pokreta koji su pritvoreni. Četrnaesti februar prije tačno sedamdeset godina bio je koban za Hasanu el-Bennu, koji je ubijen u sačekuši koju su mu priredile tadašnje vlasti. Iako je Benna nakon ranjavanja bio svjestan, što govori njegov odlazak u bolnicu, nije preživio.

Pretpostavlja se da je jedan od razloga zbog čega nije preživio ranjavanje taj što pri njegovom dolasku u bolnicu niko od doktora nije smio da mu se približi. Jedan od podataka koji se može pronaći je da su pripadnici Muslimanske braće u bolnici poslali svog doktora kojem nije bio dozvoljen ulazak, što dovoljno govori o veoma dobro isplaniranom scenariju po kojem se nije ostavljala mogućnost da Benna preživi. Dr. Jusuf El-Qardawi u svojem autorskom djelu pod nazivom Islamski odgoj i škola Hasana El-Bennaa ističe da je Benna propagirao islamski odgoj i pedagogiju koja se zanima za sve spomenute strane ljudskog života sve do svoje smrti. U njegovim tekstovima potencira se društvena korist, rad, jačanje porodice, posvećenost ženi, odgoj pojedinca, čitavog društva i ostale moralne vrijednosti koja isključuju bilo kakva agresivna učenja ili radikalne ideje koje su se Benni, ali i ostatku pokreta, nepravedno pripisivale. Danas kada se obilježava sedamdeset godina od smrti ovog istaknut društvenog aktiviste i reformatora koji život posvetio jačanju muslimanskog društva, Egipat se nalazi u sličnom stanju. Mnogobrojni zvaničnici, koji se povezuju s Muslimanskom braćom, trenutno su u zatvoru, a među njima je i bivši egipatski predsjednik Mohamed Morsi. Informacija o tome da su tri pripadnika Muslimanske braće prije nekoliko dana pogubljena te da im je bilo zabranjeno klanjati dženazu, potvrđuje tezu da se u Egiptu nije puno toga promijenilo od vremena o kojem govorimo.

You might also like
X