Nedavni prijedlog budžeta predsjednika Donalda Trumpa podrazumjevao je velike američke rezove programima Ujedinjenih naroda. Iako mnogi ljudi misle o “UN-u” kao jedinstvenom monolitnom entitetu, to je zapravo širok sistem koji se sastoji od više od 30 organizacija, od kojih svaka ima svoj vlastiti mandat, od očuvanja mira preko koordinacije civilnog zrakoplovstva do zdravlja djeteta i humanitarne pomoći.
Sjedinjene američke države ostaju najveći osnivač Un-ovo sistema u cjelini, ali podrška nije jednako raspoređena na sve organizacije. Da bimo razmotrili implikacije potencijalnih promjena u američkom finansiranju, moramo odgovoriti na dva pitanja:
- Prvo, iz perspektive američkog budžeta, koliko su veliki američki doprinosi za svaku UN organizaciju?
- Drugo, iz perspektive svake UN organizacije, koliko su važni američki doprinosi?
Ova pitanja razmatramo pregledom UN-ovog sistema budžetskih podataka za 2014. godinu, posljednu za koju imamo dostupne sve informacije. Pojednostavljeno, američka „finansijska izdvajanja“ definisat ćemo kao zbir i dobrovoljnih i procjenjenih doprinosa, a potonji su oni koji su potrebni kroz članstvo u svakoj organizaciji.
KOLIKO JE VAŽNA SVAKA UN ORGANIZACIJA IZ PERSPEKTIVE AMERIČKOG BUDŽETA?
Slika 1 pokazuje da pet subjekata čine skoro tri četvrtine od ukupno 10 milijardi dolara američkih doprinosa za UN u 2014. godini. Najveći primaoc, sa 23% udjela američkih doprinosa, je Svjetski program prehrane (WFP), organizacija za koju mnogi amerikanci vjerovatno i ne znaju da je dio formlanog UN sistema. WFP je svjetski vodeći dobavljač humanitarne pomoći u prehrani i 2014. godina ova organizacija primila je 2.3. miljarde dolara američke podrške. Mirovne operacije UN-a primili su nešto manje, skoro 2.2. miljarde dolara. A treći najveći američki doprinos bio je UN-ovom visokom komitetu za izbjeglice (UNHCR), sa nešto više od 1.2. milijarde dolara ili 13% od ukupnih američkih finansiranja. Unicef je primio 942 miliona dolara, što je 9% od ukupnih doprinosa.
Među prvih pet je u UN galavni organizacijski budžet, koji finansira sekretarijat poput rada Generalne skupštine i ured generalniog sekretara, te distribuira novac drugim UN tijelima. Mnogi bi se iznenadili da zapravo „ključni dio UN-ovog“ budžeta predstavlja samo 7% američkih doprinosa za UN sistem. Preostalih 2.6. milijarde dolara dijeli se ostalim 24. specijalizovanim organizacijama, uključujući tehnička tijela poput Svjetske zdrastvene organizacije, Međunarodne agencije za atomsku energiju i Međunarodne organizacije za civilno zrakoplovstvo. SAD nisu finansijski podržali 5 UN tijela 2014. godine: UNESCO, UNPOS, UNU, UNITAR I UNWTO
KOLIKO SU VAŽNE SAD ZA BUDŽER SVAKE UN ORGANIZACIJE?
Američko finansiranje je važnije određenim UN organizacijama. Slika 2 ukazuje na udio svakog UN tijela koje je imalo američki doprinos 2014. godine, uzimajući u bozir da svako tijelo ima različitu visinu osnvnog budžeta. Vertikalne linije se obilježen različitim bojama kojima se ističe tri galvne kategorije UN organizacija: one koji se fokusiraju uglavnom na humnatrne ili razvoje svrhe (crvena; organizacije fokusirane na kolektivnu sigurnost i glavne UN operacije (plva) i one koje se fokusirane na tehnička pitanja (zelena). Granice između ovih kategorija su naravno neprecizne. Npt, Svjetska zdrastvena organizacija (WHO) služi kao predvpdnik u očuvanju svjetskoj sigurnosti da se kontroliše širenje zarazne bolesti poput ebole; Who igra ključnu ulogu i unapređenju zdrastvenih uvjeta u razvojnim zemljama. Svjetski je lider u koordinaciji zdrastvenih protokola u vezi univerzalnih izazova poput starenja i srčanih bolesti. Za potrebe ove analize, WHO smo uključili unutar okvira tehničkih agencija koje su označene zelenom bojom.
Isprekidane horizontalne linije označavaju tri potencijalna mjerila za razmatranje odgovornosti Sjedinjenih Američkih Država prema različitim organizacijama: udio američkog ukupnog prihoda za preko 29 službenih Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj donatorskih zemalja, na oko 39% u 2015. godini; američki udio globalne ekonomske aktivnosti, oko 23 %; i američki udio svjetskog stanovništva, oko 4%.
Lijeva strana slike pokazuje da SAD objezbjeđuju više od 40% finansiranja koje primaju i WFP i UNHCR. Američki doprinosi su očigledno važni za ove organizacije i možda nije iznenađujuđe da je vođa WFP amerikanac još od 1992. godine. Istovremenu, Sad doprinosi važnih 31% finansiranja Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju, iako ta organizacija ima budžet od svega 625 miliona dolara, što je manje od 2% ukupnih američkih doprinosa UN-u. Ovo je ključan primjer, u kojem iz potpuno finansijske perspektive, SAD neće uštediti mnogo novca prekidajući finansiranje za IAEA, ali IAEA bi značajno osjetila američki prekid finansiranja.
Još pet organizacija primaju 20% ili više svog finansiranja od SAD-a. Istovremneo američki poreski obveznici doprinose 10 do 20% finansiranja za 6 drugih organizacija. Ovo uključuje i UNICEF, koju oduvjejk predvode amerikanci. Također podrazumjve UN glavni budžet, samo 14% od SAD-a 2014.godine. Ova slika uključiuje i dobrovoljne i projicirane (potrebne) doprinose i komparira se sa najčešće navedenom statistikom od američkih 22% projiciranih doprinosa. Za preostalih 15 organizacija, ukljucujui UN Women, SAD su alocirale manje od 10% ukupnog finansiranja.
ŠTA JE SLJEDEĆE?
Posljedice mogućih prekida američkih doprinosa za UN specifični su za svaku organizaciju. NA vrhu liste, velik prekid u finansiranju WFP bi imao velike humanitarne i eventualno geopolitičke posljedice. Druge zemlje donatori mogle bi se boriti u popunjavanju budžeta, ukoliko velike sile poput Kine ne odluče uskočiti i zamjeniti SAD kao glavnog financijera. S druge strane, čak i sa uklanjanjem američkog finansiranja za organizacije poput UN Women, moglo bi rezultirati u gubljenju pozicija na važnom međunarodnom političkom planu, ali također bi i druge zemlje mogle popuniti budžetsku prazninu. U konačnici, u konfrontirajućem scenariju poput ovog, SAD bi trebale postaviti pitanje: Uslijed perioda brze i nepredvidive globalne promjene, koliko odgovornosti su spremne preuzeti u oblikovanju novog svjetskog standarda?
The Brookings Institution