{"id":1805,"date":"2022-11-11T21:54:55","date_gmt":"2022-11-11T20:54:55","guid":{"rendered":"http:\/\/balans.org.ba\/?p=1805"},"modified":"2022-11-11T23:04:04","modified_gmt":"2022-11-11T22:04:04","slug":"poziv-na-akciju-protiv-kineskog-progona-na-medjunarodnom-ujgurskom-forumu-u-briselu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/balans.org.ba\/tr\/poziv-na-akciju-protiv-kineskog-progona-na-medjunarodnom-ujgurskom-forumu-u-briselu\/","title":{"rendered":"POZIV NA AKCIJU PROTIV KINESKOG PROGONA NA ME\u0110UNARODNOM UJGURSKOM FORUMU U BRISELU"},"content":{"rendered":"
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t

U Briselu, glavnom gradu Belgije, od 9. do 10. novembra 2022. godine odr\u017ean je \u201eMe\u0111unarodni ujgurski forum\u201c pod sloganom \u201eGlobalni odgovor na genocid nad Ujgurima\u201c u partnerstvu sa Hasene International, Svjetskim ujgurskim kongresom (WUC) i Me\u0111unarodnom unijom nevladinih organizacija Isto\u010dnog Turkestana (\u0160in\u0111an).<\/p>\n

U Briselskoj deklaraciji objavljenoj drugog dana Foruma, upu\u0107en je poziv me\u0111unarodnoj zajednici da preduzme mjere protiv kr\u0161enja ljudskih prava koje je po\u010dinila Kina u Ujgurskoj autonomnoj regiji.<\/p>\n

“Okupili smo se da apelujemo na savjest svijeta”<\/p>\n

Na forumu, koji je otvoren u Evropskom parlamentu, prisustvovali su me\u0111unarodni politi\u010dari, akademici i predstavnici nevladinih organizacija, kao i gosti, uklju\u010duju\u0107i i \u017ertve.<\/p>\n

Govore\u0107i u Evropskom parlamentu, generalni predsjednik IGMG Kemal Erg\u00fcn se obratio rije\u010dima: “Okupili smo se ovdje da apelujemo na savjest svijeta o genocidu, najve\u0107em ugnjetavanju koje je \u010dovje\u010danstvo ikada vidjelo u ovom stolje\u0107u.”<\/p>\n

“Oni su potla\u010deni samo zato \u0161to su muslimani”<\/p>\n

“Dok dr\u017eimo ovaj govor u ovom parlamentu koji oblikuje svjetsko javno mnijenje, znamo da postoji na stotine ljudi mu\u010denih u kineskim tamnicama.” Predsjednik IGMG-a Erg\u00fcn je u svom govoru rekao i sljede\u0107e: “Turci Ujguri, \u010diji je broj dostigao stotine hiljada, li\u0161eni su slobode u zatvorima u okviru takozvanog edukativnog kampa. Oni su pod pritiskom samo zato \u0161to su muslimani, samo zato \u0161to ne prave kompromise na svoj muslimanski identitet.\u201c<\/p>\n

Oni su izlo\u017eeni tretmanu koji ne prili\u010di ljudskom dostojanstvu bez razlike izme\u0111u mu\u0161karaca i \u017eena. Ima li politi\u010dara, akademika ili dr\u017eavnika koji nije nau\u010dio dimenzije politike ugnjetavanja i genocida nad Turcima Ujgurima danas? Ovaj vrisak je potresao svijet. Ovaj vrisak odrazio se na televizijske stanice, trgove, ku\u0107e i parlamente.<\/p>\n

“Osuda je du\u017enost demokrata \u0161irom svijeta”<\/p>\n

\u0130smail Ertu\u011f, zamjenik EP-a iz Njema\u010dke socijaldemokratske partije (SPD), u svom uvodnom govoru rekao je: \u201eKada su ljudska prava tako o\u010digledno kr\u0161ena, du\u017enost je demokrata \u0161irom svijeta da to osude, a to nije mije\u0161anje u kineske unutra\u0161nje stvari.”<\/p>\n

“Ovaj parlament je va\u0161 dom”<\/p>\n

Raphael Glucksmann, europarlamentarac iz Grupe Alijanse progresivnih socijalista i demokrata i kopredsjedavaju\u0107i Grupe Ujgurskog prijateljstva, rekao je: “Ovaj parlament je va\u0161 dom. Zaista \u017eelimo da ovaj parlament u\u010dinimo va\u0161im domom. \u017delimo da budemo na \u010delu borbe za prava va\u0161eg naroda.”<\/p>\n

“Saradnja s Kinom ugro\u017eava fundamentalne interese EU”<\/p>\n

Predsjednik Svjetskog ujgurskog kongresa Dolkun Isa podsjetio je da je u izvje\u0161taju objavljenom u augustu, nekoliko minuta prije isteka mandata Visokog povjerenika Ujedinjenih naroda (UN) za ljudska prava Michelle Bachelet, utv\u0111reno da je Kina ozbiljno prekr\u0161ila ljudska prava pod izgovorom borbe protiv terorizma i ekstremizma.<\/p>\n

Dolkun je rekao slijede\u0107e:<\/p>\n

“Neprihvatanje izvje\u0161taja u UN-u pokazalo je da postoji ogroman jaz u podr\u0161ci izme\u0111u zapadnih zemalja i zemalja ‘globalnog juga’. \u0160utnja vlada u zemljama  s muslimanskom ve\u0107inom, posebno \u0161utnja Indonezije, Katara, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Pakistana je krajnje razo\u010daravaju\u0107a.”<\/p>\n

“Trebalo bi uspostaviti vi\u0161e komunikacije sa Isto\u010dnim Turkestanom”<\/p>\n

Hidayet O\u011fuzhan, predsjednik Me\u0111unarodne unije nevladinih organizacija Isto\u010dnog Turkestana (IUETO), izjavio je da se milioni nevinih civila dr\u017ee u koncentracionim logorima u Kini, a \u017eene muslimanke izlo\u017eene su nevi\u0111enim napadima i brutalnosti, te dodao da su radnje poput va\u0111enja organa, istrebljivanja vjerskih, historijskih i kulturnih spomenika muslimana, sistematska i prisilna “kineizacija” miliona mladih generacija samo neki od primjera.<\/p>\n

O\u011fuzhan je svoju procjenu prenio rekav\u0161i: “Jedina \u017eelja naroda Isto\u010dnog Turkestana je ponovno uspostavljanje suverene nacije, koja mo\u017ee biti sastavni dio me\u0111unarodnog sistema i poretka. Da bi se razumio kineski genocid nad Ujgurima i drugim etni\u010dkim grupama, svijetu je potrebno uspostaviti direktniji odnos sa Isto\u010dnim Turkestanom.”<\/p>\n

“EU mora u\u010diniti vi\u0161e”<\/p>\n

Miriam Lexmann, zamjenica EP-a iz Grupe Kr\u0161\u0107anskih demokrata (EPP), izjavila je da postoje “isturene stanice” koje je Kina uspostavila za pra\u0107enje opozicije u zemljama EU, da su termalne kamere kompanije Hikvision, koja je koristila “prisilni rad”, instalirala u AP-u tokom epidemije Kovid-19. S druge strane, navela je da je nagradu Saharov 2019. dobio ujgurski za\u0161titnik prava Ilham Tohti.<\/p>\n

Lexmann je upitala: “Kako ova skup\u0161tina mo\u017ee djelovati s toliko protivljenja?” zatim je dodala: \u201eO\u010di su nam se polako otvorile, vidimo svoje neuspjehe.\u201c<\/p>\n

Poslanik EP-a i kopredsjedavaju\u0107i Ujgurske grupe prijateljstva David Lega tako\u0111er je podsjetio da je nakon \u0161to su policijski dosijei iz Isto\u010dnog Turkestana procurili u junu, EP usvojio odluku sa sna\u017enom podr\u0161kom da su akcije Kine zlo\u010dini protiv \u010dovje\u010dnosti.<\/p>\n

\u017drtve opisuju svoja iskustva<\/p>\n

Na otvaranju su Ujguri, koji su se vratili na slobodu nakon kratkog boravka u logorima, sa suzama pri\u010dali o progonu koji su do\u017eivjeli.<\/p>\n

Sayragul Sauytbay je rekla da ne mo\u017ee zaboraviti u\u017easan \u017eivot koji je \u017eivjela u logoru, ali nije gubila nadu da \u0107e pravda na kraju pobijediti.<\/p>\n

G\u00fclbahar Hatiwad\u017ei je tako\u0111er rekla da jo\u0161 uvijek pati od nesanice, no\u0107nih mora i fizi\u010dkih i psihi\u010dkih poreme\u0107aja.<\/p>\n

\u00d6mer Bekali je tako\u0111er izjavio da njegovo tijelo \u017eivi u slobodnom svijetu, ali da mu je du\u0161a i dalje zato\u010dena, te da pati od \u017eivota daleko od porodice.<\/p>\n

G\u00fclbahar D\u017eelilova je izjavila da je uhap\u0161ena zbog terorizma 2017. godine, ali da je poslovna \u017eena i da nema nikakve veze sa terorizmom, te da poku\u0161ava da se izbori sa svojim fizi\u010dkim i psihi\u010dkim zdravstvenim problemima.<\/p>\n

\u201eSAD ne rade ono \u0161to bi trebalo da rade\u201c<\/p>\n

S druge strane, nakon uvodnih govora, u EP je odr\u017ean panel na temu “Odgovornost me\u0111unarodne zajednice i odnos EU prema genocidu u Isto\u010dnom Turkestanu”.<\/p>\n

Biv\u0161a ameri\u010dka ambasadorica pri UN Kelley Currie, ukazuju\u0107i na to da Kina treba platiti visoku cijenu, te nagla\u0161avaju\u0107i va\u017enost da demokratske zemlje u ovom trenutku poka\u017eu dovoljnu politi\u010dku volju i ekonomske sankcije, rekla je da iako su SAD priznale da su Ujguri bili podvrgnuti “genocidu\u201c, ipak nisu uradile sve \u0161to se trebalo uraditi.<\/p>\n

Nuri Turkel, predsjednik ameri\u010dke Komisije za me\u0111unarodne vjerske slobode (USCIRF), koji je tako\u0111er Ujgur, tako\u0111er se dotakao pitanja prinudnog rada i naveo da treba sprije\u010diti uvoz proizvoda dobijenih na ovaj na\u010din.<\/p>\n

“Kina treba platiti visoku cijenu”<\/p>\n

Nick Vetch, potpredsjednik nezavisnog Ujgurskog suda sa sjedi\u0161tem u Londonu, tako\u0111er je sugerirao da je kineska vlada napravila neku vrstu pre\u0107utnog sporazuma sa svojim narodom da \u0107e osigurati kontinuirani ekonomski napredak i pove\u0107anje bogatstva.<\/p>\n

Vetch je napomenuo da ako me\u0111unarodna zajednica to poku\u0161a poremetiti, time \u0107e Kina platiti ve\u0107u cijenu zbog svog djelovanja i time se mo\u017ee ukloniti pritisak na Ujgure.<\/p>\n

“Vr\u0161i se kulturni genocid”<\/p>\n

U uvodnom govoru drugog dijela programa, zamjenik predsjednika IGMG i predsjednik Komisije Me\u0111unarodnog ujgurskog foruma Murat \u0130leri rekao je da mnogi izvje\u0161taji o ljudskim pravima i dokumenti koji su procurili u javnost pokazuju svijetu da je kulturna ba\u0161tina u Isto\u010dnom Turkestanu uni\u0161tena i da je po\u010dinjen “kulturni genocid”.<\/p>\n

Ileri je dodao slijede\u0107e: \u201eStoga danas pozivamo kinesku administraciju da odmah i \u010dim prije odustane od ove politike materijalnog i moralnog genocida, torture i koncentracionih logora, te ne\u010dovje\u010dnog postupanja. Ne bi trebalo da se mije\u0161a u vjerovanja, jezike i kulture ljudi.\u201c<\/p>\n

Predsjednik Hasene International Mesud G\u00fclbahar je tako\u0111er izjavio da nevladine organizacije koje rade na ovom pitanju treba da budu u jedinstvu cilja i preporu\u010dio im da djeluju zajedno kombinovanjem svojih strategija. Isti\u010du\u0107i da ujgurske nevladine organizacije treba da rade i na pitanju \u017eena, djece ili ljudi koji su do\u017eivjeli traumu, G\u00fclbahar je skrenuo pa\u017enju na \u010dinjenicu da vlada ne treba kriviti \u0161iru javnost za praksu kineskog naroda.<\/p>\n

Objavljena Briselska deklaracija<\/p>\n

Drugog dana Foruma objavljena je Briselska deklaracija. U deklaraciji, u kojoj se isti\u010de da je Isto\u010dni Turkestan ve\u0107 73 godine pod kineskom okupacijom, nagla\u0161eno je da su ljudi u regionu bili izlo\u017eeni eksploataciji i asimilaciji.<\/p>\n

\u201cU ovom periodu, oni su bili podvrgnuti genocidu i brutalnim nehumanim zlo\u010dinima s ciljem masovnog istrebljenja Ujgura, Kazaka i drugih tursko-muslimanskih naroda u regionu\u201d. Ove izjave bile su uklju\u010dene u deklaraciju u kojoj su informacije podijeljene s javno\u0161\u0107u.<\/p>\n

“Politika genocida je planska”<\/p>\n

 \u201ePo\u010dev\u0161i od 2014; koncentracioni logor, policijski dr\u017eavni poredak, prisilna sterilizacija, ciljanje etni\u010dkih i vjerskih identiteta naroda u \u0160in\u0111anu, prisilni rad, prisilno kidnapovanje, proizvoljno hap\u0161enje, vansudski pritvor i pogubljenje, zabrana putovanja, izolacija regiona, demografska struktura regije sa uvo\u0111enjem kineskih doseljenika i sve druge genocidne politike vo\u0111ene u regiji su  isplanirale, usmjeravale i provodile centralna vlada NR Kine i Komunisti\u010dka partija Kine, sa posebnom ulogom Xi Jinping-a.\u201c<\/p>\n

Izvje\u0161taji i dokumenti koje su objavili istra\u017eiva\u010dki instituti, organizacije za ljudska prava i novinske agencije u razli\u010ditim zemljama svijeta dokumentovali su genocid koji je u toku u regionu sa svim njegovim osobenostima i detaljima.<\/p>\n

“Priznato je po\u010dinjenje genocida”<\/p>\n

U nastavku deklaracije iznesene su informacije o priznavanju politike genocida koju Kina provodi nad Turcima Ujgurima na me\u0111unarodnoj sceni;<\/p>\n

– Dana 31. augusta, Visoki komesar UN-a za ljudska prava objavio je nezavisni izvje\u0161taj o procjeni kr\u0161enja ljudskih prava u Isto\u010dnom Turkestanu, navode\u0107i da sve politi\u010dke prakse kineske administracije koje ciljaju na etni\u010dki i vjerski identitet Ujgura i drugih naroda u Isto\u010dnom Turkestanu predstavljaju \u201eme\u0111unarodni kriminalni element.\u201c Konkretno, do\u0161lo se do zaklju\u010dka da je dostiglo nivo \u201ezlo\u010dina protiv \u010dovje\u010dnosti\u201c i dalo preporuke me\u0111unarodnoj zajednici, privatnom sektoru i me\u0111unarodnim organizacijama, uklju\u010duju\u0107i dr\u017eave \u010dlanice UN-a.<\/p>\n

– Ujgurski tribunal odr\u017ean u Londonu 2021. godine; Nakon \u0161to je kroz dokumente i svjedoke procijenio sva kr\u0161enja ljudskih prava u Isto\u010dnom Turkestanu, zaklju\u010dio je da su zlo\u010dini po\u010dinjeni u regionu prirode genocida i zlo\u010dina protiv \u010dovje\u010dnosti i da je za to odgovorna kineska vlada pod Xi Jinpingom.<\/p>\n

– Genocid u\u010dinjen od strane kineske vlade u Isto\u010dnom Turkestanu je priznat u parlamentima SAD, Kanade, Britanije, Belgije, Holandije, \u010ce\u0161ke, Litvanije, Irske i Francuske. Evropski parlament je, s druge strane, priznao praksu kineske administracije kao zlo\u010dine protiv \u010dovje\u010dnosti i visok rizik od genocida, a Komisija za ljudska prava njema\u010dkog parlamenta je objavila da kineska praksa u Isto\u010dnom Turkestanu ispunjava svih pet kriterija navedenih u \u010dlanu 2. Konvencija UN o genocidu.<\/p>\n

Sve postoje\u0107e politike i prakse koje Kina sprovodi u isto\u010dnom Turkestanu; Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima, Ugovor o sprje\u010davanju i ka\u017enjavanju zlo\u010dina genocida, Rimski statut, Povelja UN-a, Me\u0111unarodna konvencija o eliminaciji svih oblika rasne diskriminacije, Konvencija UN-a protiv mu\u010denja, Me\u0111unarodna konvencija o eliminaciji svih oblika rasne diskriminacija \u017eena, te konvencije o Gra\u0111anskim i Politi\u010dkim pravima otkrivaju da se radi o zlo\u010dinu genocidne prirode prema Me\u0111unarodnoj konvenciji i Dodatnim konvencijama o ukidanju ropstva, te zahtijeva poduzimanje zakonskih i primjenjivih koraka za okon\u010danje nasilja i vra\u0107anje prava naroda Isto\u010dnog Turkestana.<\/p>\n

“Korake predlo\u017eene u izvje\u0161taju treba hitno preduzeti”<\/p>\n

U nastavku teksta deklaracije, strane su pozvale na hitnu akciju i uklju\u010dile sljede\u0107u izjavu:<\/p>\n

\u201eS obzirom na sva ova pitanja, mi, kao Me\u0111unarodni ujgurski forum, pozivamo sve na\u0161e u\u010desnike i zainteresirane strane da odmah preduzmu mjere po pitanjima koja su navedena u nastavku:<\/p>\n

A: Korake predlo\u017eene u izvje\u0161taju o kr\u0161enju ljudskih prava u Isto\u010dnom Turkestanu koji je objavio Visoki komesar UN-a za ljudska prava treba hitno preduzeti.<\/p>\n

    \n
  1. Vije\u0107e za ljudska prava UN-a, Generalna skup\u0161tina i druge institucije UN-a; treba da priznaju genocid koji je u toku u Isto\u010dnom Turkestanu i potrebne inicijative treba poduzeti protiv Kine, koja je po\u010dinila genocid shodno Ugovoru o sprje\u010davanju i ka\u017enjavanju zlo\u010dina genocida i Ugovorom UN-a (Glavna povelja).<\/li>\n
  2. Pri UN-u bi trebalo uspostaviti specijalnog izvjestitelja ili istra\u017enu komisiju za istragu genocida u Isto\u010dnom Turkestanu.<\/li>\n
  3. Za predstavljanje naroda Isto\u010dnog Turkestana, institucije i organizacije koje djeluju izvan Isto\u010dnog Turkestana treba da budu podr\u017eane i priznate kao zvani\u010dni predstavnici.<\/li>\n
  4. Sve zemlje, u svojim bilateralnim odnosima sa Kinom, treba da preduzmu efikasne korake da zaustave genocid Ujgura politi\u010dkim i diplomatskim sredstvima, u skladu sa principima Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima.<\/li>\n
  5. Nakon rezolucije Evropskog parlamenta u junu kojom se priznaju zlo\u010dini protiv \u010dovje\u010dnosti i ozbiljan rizik od genocida, Evropska komisija treba hitno usvojiti novi zakon kako bi okon\u010dala ove zlo\u010dine i oja\u010dala svoje preporuke o institucionalnoj odr\u017eivosti Due Diligence i zabrani prisilnog rada.<\/li>\n
  6. Organizacija islamske saradnje i sve njene dr\u017eave \u010dlanice treba da priznaju genocid u Isto\u010dnom Turkistanu, preduzmu korake da zaustave genocid i da predstavnicima Isto\u010dnog Turkistana daju pravo da u\u010destvuju u Organizaciji islamske saradnje kao posmatra\u010di.<\/li>\n
  7. Dr\u017eave \u010dlanice UN-a; U skladu sa Deklaracijom o ljudskim pravima \u010diji je potpisnik i drugim relevantnim ugovorima, potrebno je da preduzmu potrebne pravne i politi\u010dke korake u relevantnim institucijama UN-a i u njihovim zemljama prema Kini i svim stranama uklju\u010denim u genocid kako bi se zaustavio genocida u Isto\u010dnom Turkestanu.<\/li>\n
  8. Me\u0111unarodni sud pravde i Me\u0111unarodni krivi\u010dni sud trebali bi odmah pokrenuti istragu o genocidu u Isto\u010dnom Turkestanu, direktno ili indirektno u vezi s Kinom i zlo\u010dinom genocida; Treba pokrenuti tu\u017ebe protiv pojedinaca, kompanija, institucija, organizacija i dr\u017eavnih slu\u017ebenika i donijeti jasne i sna\u017ene odluke sa snagom sankcionisanja.<\/li>\n
  9. treba uvesti sankcije kineskim kompanijama koje su direktno ili indirektno povezane sa prisilnim radom Ujgura i drugih naroda, zaustaviti me\u0111unarodne investicione fondove za te kompanije, zabraniti uvoz proizvoda proizvedenih prisilnim radom iz Kine, a me\u0111unarodne kompanije koje proizvode metodama prisilnog rada trebale bi biti odgovorne.<\/li>\n
  10. Me\u0111unarodne kompanije koje isporu\u010duju tehnologije koje Kina koristi za izvr\u0161enje genocida u isto\u010dnom Turkistanu trebale bi prestati isporu\u010divati ovu tehnologiju Kini i treba primijeniti sankcije na me\u0111unarodnom nivou.<\/li>\n
  11. Organizacije za ljudska prava, Evropski sud za ljudska prava i druge nevladine organizacije bi trebali zauzeti zajedni\u010dki i jasan stav kako bi se zaustavilo kr\u0161enje ljudskih prava koja se de\u0161avaju u Isto\u010dnom Turkestanu, treba preduzeti efikasne korake i raditi na isto\u010dnom Turkestanu u konsultacijama i saradnji sa reprezentativnim organizacijama Isto\u010dnog Turkestana.<\/li>\n
  12. Me\u0111unarodne i nacionalne novinske agencije i novinari, posebno mediji islamskih zemalja, trebali bi staviti na dnevni red genocid u Isto\u010dnom Turkestanu, osigurati da se me\u0111unarodna zajednica dobro informi\u0161e intenzivnim vijestima o tom pitanju, te doprinijeti formiranju me\u0111unarodne reakcije i svijest o ovom pitanju.<\/li>\n<\/ol>\n

    S turskog prevela: Amina Lila<\/p>\n

    Izvor: Yeni \u015eafak<\/p>\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t

    \n\t\t\t\t\t\t
    \n\t\t\t\t\t\t\t
    \n\t\t\t\t\t
    \n\t\t\t
    \n\t\t\t\t\t\t\t
    \n\t\t\t\t\t\t
    \n\t\t\t\t\t\t
    \n\t\t\t\t\t\t\t
    \n\t\t\t\t\t
    \n\t\t\t
    \n\t\t\t\t\t\t\t
    \n\t\t\t\t\t\t
    \n\t\t\t\t
    \n\t\t\t\t\t\t\t\t
    \n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\"\"\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
    \n\t\t\t
    \n\t\t\t\t\t\t\t
    \n\t\t\t\t\t\t
    \n\t\t\t\t
    \n\t\t\t\t\t\t\t\t
    \n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\"\"\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t
    \n\t\t\t\t\t\t
    \n\t\t\t\t\t\t\t
    \n\t\t\t\t\t
    \n\t\t\t
    \n\t\t\t\t\t\t\t
    \n\t\t\t\t\t\t
    \n\t\t\t\t
    \n\t\t\t\t\t\t\t\t
    \n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\"\"\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
    \n\t\t\t
    \n\t\t\t\t\t\t\t
    \n\t\t\t\t\t\t
    \n\t\t\t\t
    \n\t\t\t\t\t\t\t\t
    \n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\"\"\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    U Briselu, glavnom gradu Belgije, od 9. do 10. novembra 2022. godine odr\u017ean je \u201eMe\u0111unarodni ujgurski forum\u201c pod sloganom \u201eGlobalni odgovor na genocid nad Ujgurima\u201c u partnerstvu sa Hasene International, Svjetskim ujgurskim kongresom (WUC) i Me\u0111unarodnom unijom nevladinih organizacija Isto\u010dnog Turkestana (\u0160in\u0111an). U Briselskoj deklaraciji objavljenoj drugog dana Foruma, upu\u0107en je poziv me\u0111unarodnoj zajednici da […]<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":1813,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[1,488,29,10,13],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/balans.org.ba\/tr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1805"}],"collection":[{"href":"https:\/\/balans.org.ba\/tr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/balans.org.ba\/tr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/balans.org.ba\/tr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/balans.org.ba\/tr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1805"}],"version-history":[{"count":17,"href":"https:\/\/balans.org.ba\/tr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1805\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1827,"href":"https:\/\/balans.org.ba\/tr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1805\/revisions\/1827"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/balans.org.ba\/tr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1813"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/balans.org.ba\/tr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1805"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/balans.org.ba\/tr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1805"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/balans.org.ba\/tr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1805"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}