Balkanski centar za analizu i studije (BALANS) sa sjedištem u Sarajevu, glavnom gradu Bosne i Hercegovine, je think-thank centar koji nastoji raditi korisne projekte u oblasti kulture, obrazovanja, medija, politike, društva i izdavaštva
Balkanski centar za analizu i studije (BALANS) sa sjedištem u Sarajevu, glavnom gradu Bosne i Hercegovine, sa svojom idejom, platformom, misijom, vizijom jeste generator ideja, dobrih projekata korisnih za društvo, koji tematizira aktuelne teme i teme od važnosti u društvu.
O aktivnostima udruženja za Anadolu Agency (AA) govorio je Kemal Gušić, sekretar BALANS-a, koji je kazao kako je Balkanski centar za analizu i studije think-thank centar koji nastoji raditi korisne projekte u oblasti kulture, obrazovanja, medija, politike, društva i izdavaštva.
– Značajni projekti korisni za društvo –
”Do danas smo realizirali značajne projekte kao što su naučne konferencije, seminari, radionice, predavanja i projekti iz izdavaštva. Jedan od projekata na kojem trenutno radimo već drugu godinu uspješno jeste ‘Osmanska škola za mlade’, koju radimo u realizaciji sa YTB-om. Projekt je u našoj javnosti od strane studenata prepoznat kao značajan i vrijedan pažnje i pohađanja, s tim da ove godine imamo preko 100 aplikacija, u odnosu na prošlu godinu kada je to bilo oko 75“, rekao je Gušić.
Prema njegovim riječima, u pripremi je Međunarodna konferencija ”Bosna i Hercegovina na razmeđu imperija” na kojoj sarađuju s Internacionalnim univerzitetom u Sarajevu (IUS), Institutom ”Yunus Emre“, Univerzitetom Siirt i Rumeli univerzitetom.
Prethodno je realiziran okrugli sto ”Nedžmettin Erbakan – Život, djelo i ideja” koji je realiziran s polaznicima ”Osmanske škole za mlade“, koji su u svom programu imali zadatak da pročitaju knjigu i tematiziraju je u okviru ”Kluba knjige“.
Povod organizacije okruglog stola je bilo 95 godina od rođenja i deset godina od smrti Nedžmettina Erbakana, bivšeg turskog premijera te osnivača i lidera pokreta Milli Gorus.
”Sada nam je u cilju ove godine realizirati okrugli sto s polaznicima ‘Osmanske škole’ koji će govoriti na temu ‘Muhamed Tajib Okić’, a povod je 120 godina od rođenja pomenutog alima (učenjaka, op.a.) Muhameda Tajiba Okića”, istakao je Gušić.
Osvrćući se na rad udruženja, Gušić je dodao kako u projektnim aktivnostima BALANS-a učestvuje troje stipendista.
”Zadnja aktivnost koju smo uradili jeste popis naše biblioteke u prostorijama udruženja, a koju namjeravamo učiniti dostupnom studentima”, rekao je Gušić koji je dodao kako se saradnja sa studentima odvija i kroz prevođenje i pisanje analiza, a u cilju realizacije programa rada udruženja.
Nedavno urađena i objavljena analiza je ”Turska politika u Bosni i Hercegovini (2000-2020): Mogućnosti, težnje i postignuća“ , a prevedena je i na turski jezik kako bi bila dostupna i javnosti turskog govornog područja.
Kada je riječ o izdavaštvu, objavljene su tri publikacije koje je uradio BALANS. Riječ je o publikacijama “Nedžmettin Erbakan – Život, djelo, ideja“, ”Diplomatija i diplomatska praksa u ranom islamskom periodu“ Yasina Istanbulija (prevod s engleskog) i “Zbornik sažetaka s Prve konferencije Albanci, Bošnjaci, Turci – Prošlosti i perspektive”, (konferencija održana 2015. godine).
U planu je da se udruženje nastavi baviti izdavaštvom, posebno prevođenjem iz oblasti osmanske historije, islamistike, politologije, međunarodnih odnosa. U potrazi su za aktuelnim izdanjima i autorima čiji rad žele približiti bh. javnosti.
Gušić je zaključio kako BALANS sa svojom idejom, platformom, misijom, vizijom jeste generator ideja, dobrih projekata korisnih za društvo, koji tematizira aktuelne teme i teme od važnosti u društvu.
”Kao takav predstavlja platformu za studente i ljude iz akademske zajednice iz oblasti koje BALANS tematizira historije, islamistike, politologije, međunarodnih odnosa, kako bi zajednički radili i razvijali ideje, a autore približili bh. javnosti“, naglasio je Gušić.
– Osmanska škola za mlade: Neformalni edukativni program –
Dr. Sedad Bešlija, voditelj projekta ”Osmanska škola za mlade“ unutar udruženja Balkanski centar za analizu i studije, podsjetio je kako je osmanski jezik jedan civilizacijski, historijski raritet koji danas više nije “živi“ jezik, a ne koristi se ni u Republici Turkiye ni 40 država koje su danas nezavisne, a svojedobno su bile dio osmanske geografije.
“Međutim, da bismo mogli uroniti u tu civilizacijsku, kulturno-historijsku baštinu, koja je bila živa na prostoru tri kontinenta pa samim tim i prostoru Jugoistočne Evrope preko četiri stoljeća, neophodno je da ipak, u najmanju ruku, postoje stručnjaci koji se bave osmanskim jezikom koji poznaju osmanski jezik i posebno diplomatiku i paleografiju, odnosno pisma iz osmanskog vremena kako bi kroz njihov stručni rad sve ono što je baština tog vremena bilo dostupno današnjoj javnosti i u Bosni i Hercegovini i u svim dijelovima svijeta“, rekao je Bešlija.
Istakao je kako je osmanski jezik mješavini tri jezika (turskog, arapskog i perzijskog), a ono što je najvažnije je činjenica da postoji ogromna kulturna baština koja je sačuvana diljem svijeta, a danas se čuva u bibliotekama, muzejima, arhivima u gotovo svim državama posebno na poljima književnosti, pismenosti i svih ostalih naučnih disciplina.
”I dan danas je to blago jako malo otkriveno i potrebno ga je i dalje otkrivati i zaista postoje mnoge stvari od kojih se može okoristiti i savremena civilizacija, odnosno izučavanjem i istraživanjem tog kulturnog blaga upravo na osmanskom jeziku“, kazao je Bešlija.
Uzimajući u obzir navedeno, Bešlija je govorio o projektu ”Osmanske škole za mlade“, zamišljenom kao neformalni edukativni program za studente, postdiplomce i doktorante.
“Mi smo nezadovoljni načinom na koji se osmanska historija, kultura i civilizacija i dalje prikazuje, posebno na prostoru Jugoistočne Evrope. Nezadovoljni smo količinom časova iz historije u planovima i programima u zvaničnim obrazovnim sistemima u Bosni i Hercegovini i šire. Zbog toga smo sačinili jedan projekt gdje želimo našim mladim naraštajima, uz učešće eminentnih stručnjaka, historičara iz akademske zajednice ponuditi osnovna znanja o tome šta je to osmanska država, osmanska kultura, osmanska civilizacija”, pojasnio je Bešlija.
Smatra kako je to posebno važno činiti u Bosni i Hercegovini zbog činjenice da je ”osmanska historija ujedno i bosanska historija više od četiri stoljeća“, a što se u javnosti često zanemaruje.
”Mi smo prošle godine zahvaljujući podršci Ureda za tursku dijasporu i srodne zajednice Republike Turske (YTB, op.a.) iz Ankare uspjeli da realiziramo program prve generacije. Ove godine u martu je počeo program druge generacije i trajat će do kraja juna. U sklopu programa studenti, polaznici imaju priliku da se druže s našim stručnjacima, osmanistima, historičarima iz Bosne i Hercegovine kroz predavanja, a imaju i priliku da se s temama upoznaju više kroz ‘Klub knjige’, gdje imamo četiri do pet knjiga koje su obavezna literatura za polaznike u toku programa škole“, kazao je Bešlija.
Ove godine su uključeni i intenzivni kursevi turskog jezika (osnovni i napredni nivo) i osmanskog jezika (osnovni nivo).
”Imamo tu i nekoliko seminara, uz učešće ambasadora Republike Turske u Bosni i Hercegovini. Na kraju, planiramo posjetiti određene historijske lokalitete i napraviti određene izlete u Bosni i Hercegovini, a nadamo se da će to biti i posjeta Istanbulu, kao što je to bilo i prošle godine“, naglasio je Bešlija.
Dodao je kako je interes veliki te da će najuspješniji polaznici dobiti diplome, a nadaju se i nagradno putovanje.
– Jačanje kadrovskog potencijala unutar akademske zajednice u BiH –
Program je lani održan online putem zbog pandemije, a ove godine su se odlučili na klasični model koliko to okolnosti dozvoljavaju uz mogućnost praćenja online za polaznike koji nisu u Sarajevu.
”Kroz projekt ‘Osmanske škole za mlade’ posebno nastojimo jačati kadrovski potencijal unutar akademske zajednice u Bosni i Hercegovini, ali i naravno udruženja Balkanski centar za analizu i studije. Mi smo sretni i činjenicom što smo najbolju polaznicu prošle godine, u okviru prve generacije, u sklopu druge generacije imenovali za asistenta na projektu. To je kolegica Emina Mostić, koja je uposlena u Orijentalnom institutu Univerziteta u Sarajevu“, rekao je Bešlija.
Podršku projektu pruža i Udruženje Balkanski narodni pogled (BNP) u Sarajevu.
Preuzeto sa Anadolu Agency (AA)
TR 
BS_BA