{"id":930,"date":"2019-05-10T11:58:17","date_gmt":"2019-05-10T09:58:17","guid":{"rendered":"http:\/\/balans.org.ba\/?p=930"},"modified":"2019-05-10T17:03:31","modified_gmt":"2019-05-10T15:03:31","slug":"o-kraljevima-i-predsjednicima-kratka-historija-americko-saudijskih-odnosa","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/balans.org.ba\/tr\/o-kraljevima-i-predsjednicima-kratka-historija-americko-saudijskih-odnosa\/","title":{"rendered":"O kraljevima i predsjednicima: kratka historija ameri\u010dko-saudijskih odnosa"},"content":{"rendered":"
(Bruce Riedel, Kings and Presidents: Saudi Arabia and the United States since FDR, Brookings Institution Press, Washington, 2017, pp.272).<\/em><\/div>\n

Kada je Donald Trump postao Predsjednik SAD-a, odredio je Rijad kao destinaciju svoje prve zvani\u010dne dr\u017eavne posjete i time nagovjestio va\u017enost ameri\u010dko-saudijskih odnosa i za svoju administraciju.
\nSaudijska Arabija je decenijama strate\u0161ki partner Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava na Bliskom istoku. Prvo je slu\u017eila kao bedem protiv \u0161irenja Sovjetskog utjecaja tokom Hladnog rata, da bi kasnije postala va\u017ean factor za stabilnost naftnog sektora, borbu protiv terorizma a zatim i blokiranje rastu\u0107eg Iranskog utjecaja u regionu. Ameri\u010dke administracije pa\u017eljivo su njegovale prisne odnose sa Rijadom, tako da je od naftne krize 1973. godine, svaki ameri\u010dki predsjednik (osim Ronalda Reagana) posjetio kraljevinu.
\nNedavno objavljena knjiga baca svjetlo da neke \u2013 do sad \u2013 malo poznate detalje u slu\u017ebenim odnisma Rijada i Va\u0161ingtona. Autoritativno napisana i intrigantna, posljednja knjiga Brucea Riedela, Kraljevi i Predsjednici: Saudijska Arabija i Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave od Franklina Delanoa Roosevelta koju je izdao Brookings Institut u Va\u0161ingtonu, pru\u017ea nevjerovatan uvid u odnose jedne islamske monarhije i zapadne liberalne demokratije.
\nKnjiga odudara od ostalih, do sad, objavljenih dijela o Saudijsko-Ameri\u010dkim odnosima zbog bogate biografije autora, istaknutog ameri\u010dkog dr\u017eavnog slu\u017ebenika, koji je ne samo li\u010dno svjedo\u010dio brojnim epohalnim doga\u0111ajima na bliskom istoku u proteklih 30 godina ve\u0107 je i li\u010dno sudjelovao na brojnim sastancima sa arapskim kraljevima, prin\u010devima, predsjednicima, ministrima, visokorangiranim obavje\u0161tajnim slu\u017ebenicima i ambasadorima. Bruce Riedel je insajder, u svakom smislu rije\u010di i slu\u017ee\u0107i se svom privilegovanom statusu, mnoge intimne detalje prenosi \u010ditaocima. Pridru\u017eio se Centralnoj obavje\u0161tajnoj slu\u017ebi kada je imao svega 29. godina slu\u017ee\u0107i kao blisko-isto\u010dni analiti\u010dar i stru\u010dnjak za Saudijsku Arabiju. Zbog svog vrhunskog poznavanja regiona, kao i prijateljskih veza sa nekim od vode\u0107ih decision makers poput Princa Bandara, dugogodi\u0161njeg saudijskog ambasadora u Va\u0161ingtonu, \u010detiri ameri\u010dka predsjednika su se oslanjala na Riedelove savjete. Trenutno radi kao analiti\u010dar za utjecajni Brookings Institute u Va\u0161ingtonu i \u010desto je vi\u0111en u\u010desnik na velikim konferencijama i panel diskusijama o Bliskom istoku.
\nKnjiga po\u010dinje analizu diplomatskih relacija nakon otkrivanja nafte u saudijskom gradu Dammam 1938. godine i pomno analizira sve klju\u010dne doga\u0111aje \u2013 od sastanka Predsjednika Franklin Delano Roosevelta sa saudijskim kraljem Abdul Azizom 1945. godine na ameri\u010dkom ratnom brodu USS Quincy sve do dolaska Donalda Trumpa na vlast u SAD-u i Princa Muhameda Bin Salmana kao klju\u010dne osobe u Saudijskoj kraljevini. Riedel navodi kako se od po\u010detka, ameri\u010dko-saudijsko savezni\u0161tvo temeljilo na veoma jednostavnim ekonomsko-sigurnosnim interesima: Saudijska Arabija \u0107e prodavati Sjedinjenim Dr\u017eavama povoljnu naftu, energent na \u010diji neprekidan dotok Va\u0161ington mo\u017ee uvijek ra\u010dunati, a zauzvrat \u0107e im SAD pru\u017eati sigurnost i za\u0161titu od vanjskih neprijetalja. To \u0107e \u010diniti postavljanjem ameri\u010dkih snaga u kraljevini i prodajom najsavremenijeg oru\u017eja, dok \u0107e private ameri\u010dke firme poput DynCorp i Vinnell obu\u010davati Saudijsku vojsku, pilote i Nacionalnu gardu.
\nAutor pokazuje kako su Amerikanci, sve do Islamske revolucije 1979. godine, davali dojam da radije preferiraju Iran nasuprot Saudije, te da je, paradoksalno, islamska revolucija i anti-ameri\u010dki stav iranskih revolucionara u velikoj mjeri doprinjeo ja\u010danju odnosa Rijada i Va\u0161ingtona. Tako\u0111er je zanimljivo da su razaraju\u0107i ratovi imali zbli\u017eavaju\u0107i efekat na njihovo savezni\u0161tvo: Iransko-ira\u010dki u kojem su Saudijci i Amerikanci vojno i finansijski podr\u017eavali Saddama Husseina; Sovjetska invazija Afghanistana koja je rezultirala tijesnom saradnjom i naoru\u017eavanjem mud\u017eahedina; i Ira\u010dka invazija Kuvajta koja je zabrinula Saudijce i rezultirala stacioniranjem desetina hiljada ameri\u010dkih vojnika u kraljevini kako bi odvratili ira\u010dkog predsjednika od potencijalne invazije Saudijske Arabije.
\nZanimljiv je podatak da je ARAMCO, gigantska naftna firma tada u ve\u0107inskom ameri\u010dkom vlasni\u0161tvu, bila glavna pristalica bli\u017eih odnosa dviju zemalja sve do 1970-ih godina kada je Saudijska vlada postepeno po\u010dela nacionalizovati tu ameri\u010dku firmu (koja je godinama eksploatisala njenu naftu). Nakon toga, ameri\u010dka namjenska industrija (firme poput Raytheon i Lockheed Martin) preuzima primat u lobiranju za sna\u017enije saudijsko-ameri\u010dke odnose, jer je Saudijska Arabija jedan od najve\u0107ih kupaca ameri\u010dke vojne opreme. O tome koliko su Zapadne dr\u017eave bile spremne sara\u0111ivati sa Saudijskom Arabijom bez obzira \u0161to su nekad bile kriti\u010dne prema stanju ljudskih prava u toj dr\u017eavi ilustruje i slijede\u0107i primjer: 1985. godine Kralj Fahd je zadu\u017eio princa Bandara da kupi borbene avione. Princ Bandar je stupio u kontakt sa tada\u0161njom premijerkom Velike Britanje, Margaret Thatcher, koja je bila na odmarali\u0161tu u Salzburgu. Princ Bandar, imaju\u0107i neograni\u010den bud\u017eet, sastao se sa premijerkom i izra\u017eio \u017eelju za britanskim borbenim mlaznjacima tipa Tornado, uz vi\u0161egodi\u0161nju obuku saudijskim pilotima, avionske rakete i ostalu komunikacijsku opremu te da im Britanci izgrade 2 zra\u010dne baze u kraljevini \u2013 ugovor vrijedan $85 milijdardi dolara. Premijerka je odmah, bez oklijevanja, odgovorila ”Dogovoreno!” i ugovor je potpisan za nekoliko minuta.
\nPo pitanju Palestinaca, autor jasno daje do znanja da su saudijski kraljevi istinski i iskreno bili na strani Palestinaca i da su uvijek vr\u0161ili pritisak na Va\u0161ington da prona\u0111e rje\u0161enje izraelsko-palestinskom sukobu. U nekoliko navrata su \u010dak i odga\u0111ali va\u017ene dr\u017eavne sastanke sve dok Va\u0161ington ne u\u010dini ne\u0161to da zaustavi izraelsko bombardovanje Gaze ili neki drugi val nasilja nad Palestincima. Autor naro\u010dito opisuje Kralja Feisala kao \u010dovjeka od strogog integriteta i principa i izra\u017eene solidarnosti prema muslimanima u svijetu.
\nRiedel tako\u0111er, namjerno ili nenamjerno, pokazuje kako je zapravo ameri\u010dko-saudijsko savezni\u0161tvo utemeljeno i oslonjeno na obostranim interesima elita, te da ameri\u010dki Senat i Kongres uvijek ne gledaju blagonaklono prema Saudijskoj kraljevini. Taj stav se vidio nedavno kada je Senat jednoglasno usvojio rezoluciju u kojoj je saudijskog prijestolonasljednika Muhameda bin Salmana direktno okrivio za ubistvo saudijskog novinara D\u017eamala Ha\u0161ogd\u017eija u Saudijskom konzulatu u Istanbulu. To se tako\u0111er i vidjelo 2016. godine kada je Kongres, skoro jednoglasno, usvojio Zakona protiv sponzorisanja terorizma (JASTA). Taj zakon, koji je prethodno blokirao tada\u0161nji predsjednik SAD-a Barack Obama, dozvoljava pre\u017eivjelima i porodicama \u017ertava napada 11. septembra 2001. godine da tu\u017ee strane vlade (u ovom slu\u010daju Saudijsku Arabiju) pred ameri\u010dkim Federalnim sudovima. Ipak, autor nedovoljno poja\u0161njava kako je Kongres, budu\u0107i da \u010desto ispoljavao animozitet prema Saudijskoj kraljevini, uvijek uspjevao prona\u0107i dovoljno glasova da odobri milijardijske ugovore za prodaju oru\u017eja Saudiji. Drugim rije\u010dia, uloga i utjecaj pro-saudijski lobista u Va\u0161ingtonu nije adekvatno elaborirana. Isto va\u017ei i za brojne ameri\u010dke medije, koji su \u010de\u0161\u0107e nego rije\u0111e kriti\u010dni prema kraljevini. Izuzetci su utjecajni kolumnisti poput Thomasa Friedmana iz New York Times i Davida Ignatiusa iz Washington Post koji su, naro\u010dito u posljednje dvije do tri godine, pisali afirmativne tekstove o prijestolonasljedniku Muhamedu Bin Salmanu. To zna\u0107i da je izvr\u0161na vlast bila jedina koja je branila i ja\u010dala staro strate\u0161ko savezni\u0161tvo.
\nJedan od razloga da po\u010detak raskola u saudijsko-ameri\u010dkim odnosima je svakako po\u010detak Arapskog prolje\u0107a 2011. godine. Riedel opisuje ogromno razo\u010daranje saudijskog kralja i prin\u010deva u predsjednika Baraka Obamu i njegovu administraciju zbog ne\u010dinjenja i\u010dega da zadr\u017ee na vlasti svoje dugogodi\u0161nje saveznike, egipatskog predsjednika Hosnija Mubareka i tuni\u0161kog predsjednika Zine Eddin Ben Alija. Razmi\u0161ljanje u Rijadu u tome trenutnku je bilo \u2013 ako su Amerikanci dozvolili da padnu Mubarek i Ben Ali, onda \u0107e dozvoliti i pad saudijske monarhije! Vjernovatno iz tog razloge je tada\u0161nji Kralj Abdullah te godine po\u017eurio ku\u0107i sa svog odmora u Maroku kako bi situaciju dr\u017eao pod kontorlom. Naredio je isplatu bonusa vojnicima, policajcima i dr\u017eavnim uposlenicima, dodijelio je besplatne stanove mladim bra\u0107nim parovima i brojne druge privilegije \u2013 u vrijednosti od $130 milijardi kako bi amortizirao postoje\u0107e nezadovoljstvo me\u0111u stanovnicima i Saudijsku Arabiju od nadolaze\u0107eg vala anti-vladinih demonstracija. To samo pokazuje koliko je i sam Kralj Abdullah bio zabrinut o mogu\u0107im nemirima u dr\u017eavi. Riedel zaklju\u010duje da \u2013 ukoliko Saudijska Arabija \u017eeli opstati u formi u kojoj jeste \u2013 morat \u0107e u doglednoj budu\u0107nosti u\u010diniti opse\u017ene dru\u0161tvene, ekonomske i politi\u010dke reforme.
\nUprkos zanimljivim detaljima i insajderskom narativu, Riedel se kriti\u010dno ne osvr\u0107e na doga\u0111aje kao \u0161to bi \u010dinili tradicionalni histori\u010dari diplomatije u Zapadnim zemljama, niti se poziva na diplomatske arhive, niti iznosi sve detalje i druge strane pri\u010de o pojedinim doga\u0111ajima. Razlog za to jeste njegova afiliacija sa CIA-om koja ga i dalje ograni\u010dava da otovreno govori o nekim klju\u010dnim doga\u0111ajima. Sam autor je naveo na po\u010detku knjige da je tekst morao pro\u0107i cenzuru CIA-e, kako ne bi slu\u010dajno iznio neki detalj ili informaciju koja se smatra povjerljivom. Druga mana ove knjige jeste \u0161to se pretjerano oslanja na personalne odnose saudijskih kraljeva i ameri\u010dkih predsjednika, kao i na relacije ameri\u010dko-saudijske elite i njihovih poslovno-politi\u010dkih interesa. Potpuno nedostaje uvid u odnose obi\u010dnih amerikanaca i saudijaca, u njihove me\u0111usobne percepcije, koje kao \u0161to znamo nisu najsjajnije. Zapravo, Riedel u jednom dijelu knjige daje naznake o nivou netrpeljivosti izme\u0111u obi\u010dnih saudijaca i amerikanaca, govore\u0107i kako ima malo javne podr\u0161ke za bliske ameri\u010dko-saudijske odnose. Ovdje bi bilo korisno detaljnije elaborirati razloge uzajamnom saudijsko-ameri\u010dkog nepovjerenja.
\nUprkos svemu tome, knjiga ima svoju neprocjenjivu te\u017einu i \u010ditaocima pru\u017ea jedan, do sad, nevi\u0111en uvid u vo\u0111enje politike izme\u0111u dva saveznika.<\/p>\n

 <\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

(Bruce Riedel, Kings and Presidents: Saudi Arabia and the United States since FDR, Brookings Institution Press, Washington, 2017, pp.272). Kada je Donald Trump postao Predsjednik SAD-a, odredio je Rijad kao destinaciju svoje prve zvani\u010dne dr\u017eavne posjete i time nagovjestio va\u017enost ameri\u010dko-saudijskih odnosa i za svoju administraciju. Saudijska Arabija je decenijama strate\u0161ki partner Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava […]<\/p>","protected":false},"author":3,"featured_media":931,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[248],"tags":[249,250,251],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/balans.org.ba\/tr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/930"}],"collection":[{"href":"http:\/\/balans.org.ba\/tr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/balans.org.ba\/tr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/balans.org.ba\/tr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/balans.org.ba\/tr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=930"}],"version-history":[{"count":1,"href":"http:\/\/balans.org.ba\/tr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/930\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":932,"href":"http:\/\/balans.org.ba\/tr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/930\/revisions\/932"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/balans.org.ba\/tr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/931"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/balans.org.ba\/tr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=930"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/balans.org.ba\/tr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=930"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/balans.org.ba\/tr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=930"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}