Po\u010detak dvadesetog stolje\u0107a za muslimane \u0161irom svijeta donio je veliki prevrat u njihovim dotada\u0161njim \u017eivotima. Ukidanje hilafeta, osnivanje nacionalnih dr\u017eava, prisustvo kolonizatora i prinudno privikavanje na novi na\u010din \u017eivota samo su neki od problema s kojima su se muslimani suo\u010davali. Posebno je to bilo osjetno u Egiptu, zemlji koja je u ve\u0107oj mjeri pala pod utjecaj Britanaca i Francuza. Uslijed novonastalog stanja logi\u010dan slijed okolnosti bio je rast nezadovoljstva me\u0111u muslimanima, koji je zbog sve ve\u0107eg pritiska kolonizatora rastao. U vremenu velikih prevrata za muslimane Egipta, 1906. godine rodio se Hasan El-Benna, dru\u0161tveni reformator i mislilac. Benna je ro\u0111en u blizini Aleksandrije gdje je proveo ve\u0107inu svoga djetinjstva. Kao dje\u010dak je pokazivao sklonosti prema pisanoj rije\u010di pa je stoga upu\u0107en na \u0161kolovanje u Damanhur, gdje upisuje u\u010diteljsku \u0161kolu.<\/p>\n
U ovom gradu, udaljenom oko sedamdeset kilometara od Aleksandrije, stekao je veoma kvalitetno obrazovanje koje mu je omogu\u0107ilo upis na Visoki islamski vjersko-pedago\u0161ki zavod u Kairu. Dvadesete godine pro\u0161log stolje\u0107a, tokom kojih je studirao Hasan el-Benna, donijele su niz dru\u0161tvenih promjena u Egiptu, koje su zna\u010dajno utjecale na izgradnju njegove li\u010dnosti. U toku 1927. godine stekao je fakultetsku diplomu koja mu je omogu\u0107ila bavljenje nastavni\u010dkim pozivom. Svjestan situacije u kojoj se muslimani Egipta nalaze, Benna se odlu\u010dio na djelovanje u smjeru bu\u0111enja prije svega muslimanske omladine koja je bila u velikoj opasnosti da padne pod utjecaj zapadnih na\u010dela. Stoga je s nekoliko svojih bliskih saradnika i prijatelja osnovao udru\u017eenje pod nazivom Muslimanska bra\u0107a, koje \u0107e u godinama koje budu uslijedile postati zna\u010dajan reformatorski pokret.<\/p>\n
Nepravda, koja je u Egiptu sve vi\u0161e rasla, zahtijevala je ozbiljan odgovor, \u0161to je pokret ovog, muslimanskog aktiviste sasvim sigurno bio. Da se radilo o veoma umjerenoj i jasno definiranoj ideji svjedo\u010di i Bennino autorsko djelo pod nazivom Poslanica muslimanskoj omladini u kojoj detaljano i hronolo\u0161ki obrazla\u017ee ciljeve i put kojim \u0107e i\u0107i \u010dlanovi Muslimanske bra\u0107e. U ovom djelu mogu se prona\u0107i savjeti muslimanima Egipta kako da se pona\u0161aju u novonastaloj situaciji, uzrokovanoj sve ve\u0107im stranim utjecajem u Egiptu. Benna tokom svog djelovanja poseban akcenat stavlja na ustrajnosti i aktivnosti te izbjegavanju formalizma u islamu koji je poguban za dru\u0161tvo. Njegova poslanica obiluje nizom korisnih savjeta o tome kako se nositi s nepravednim vlastima i njihovim vanjskim pomaga\u010dima, \u0161to je bilo od velike va\u017enosti za muslimane u tom vremenu. Odgoj i politi\u010dko djelovanje tako\u0111er je bitan faktor koji Benna potencira. Znaju\u0107i u kakvom vremenu muslimanska omladina \u017eivi, nastojao je odgojiti i spremiti budu\u0107u generaciju na izazove koji su pred njima. Politi\u010dko bu\u0111enje i dru\u0161tveni aktivizam muslimana u ovom periodu bila je potreba cjelokupne muslimanske zajednice koja se silom prilika mora suo\u010diti sa posljedicama promjene vlasti.<\/p>\n
Ono \u0161to posebno treba ista\u0107i je otvorenost Hasana el-Benne prema ljudima, kojima je uvijek bio na raspolaganju ne \u017eale\u0107i svoje vrijeme i imetak na putu pravde i istine. Upravo je borba za pravdu bila jedan od njegovih glavnih fokusa u radu, \u0161to se mo\u017ee vidjeti i u njegovim tekstovima u kojima pravednost vladara stavlja me\u0111u prioritete. U godinama koje su uslijedile, njegov iskreni i marljivi rad na polju afirmacije muslimana nai\u0161ao je na \u0161iru podr\u0161ku, \u0161to je rezultiralo pove\u0107anjem broja \u010dlanova Muslimanske bra\u0107e. Vidjev\u0161i da svojim pedago\u0161kim metodama Benna ima veliki utjecaj na muslimansku omladinu, tada\u0161nje vlasti Egipta, na \u010delu s Nukba\u0161ijem, zapo\u010dinju represiju protiv ovog pokreta. Tako\u0111er, engleske i francuske organizacije, koje su bile prisutne u Egiptu, \u017eeljele su se pribli\u017eiti Benni te na taj na\u010din staviti \u010ditav pokret pod svoju kontrolu.<\/p>\n
Naime, analiziraju\u0107i Bennin rad te shvativ\u0161i da su se Benna i ostatak vode\u0107ih \u010dlanova finansiraju samostalno, \u0161to \u010desto nije bilo dovoljno za pra\u0107enje odre\u0111enih aktivnosti, odlu\u010dili su da Benni ponude finansijsku pomo\u0107 u daljem organiziranju i \u0161irem djelovanju. Svjestan da bi prihvatanje nov\u010dane pomo\u0107i od stranog elementa moglo imati \u0161tetne posljedice, Benna je kategori\u010dki odbio nekoliko poku\u0161aja stranih organizacija da podr\u017ee Muslimansku bra\u0107u. Ovakav stav Hasana el-Benne pokazuje doseljednost ideji i predanost na\u010delima od kojih nije \u017eelio odstupiti, \u0161to je svakako nai\u0161lo na odobravanje od ostatka organizacije. Ipak, egipatskoj vladi na \u010delu sa Nukba\u0161ijem to se nije svidjelo, \u0161to je rezultiralo daljim pritiscima na \u010dlanove Muslimanske bra\u0107e. Naravno. pritisci nisu uspjeli da obeshrabre Bennu koji nije odstupao od svojih principa.<\/p>\n
Da je ovakva politika pokreta zadobila \u0161iru podr\u0161ku, govori \u0161irenje ove ideje izvan Egipta na okolne muslimanske zemlje, a kakav je odjek djelovanje imalo na muslimane govori i \u010dinjenica da su se za njegov rad zanimali i istaknuti bo\u0161nja\u010dki intelektualci, tada\u0161nji studenti Husein \u0110ozo i Mehmed Hand\u017ei\u0107. Prema pisanju Mustafe Prlja\u010de, u djelu Pokret Muslimanska bra\u0107a, vrlo je vjerovatno da se Benna susretao sa bo\u0161nja\u010dkim intelektualcima te da je s njima sara\u0111ivao. Ovakav razvoj doga\u0111aja u\u010dinio je da egipatska vlast, kojoj je Benna putem svog aktivnog djelovanja ukazivao na nepravdu i propuste, izgubi strpljenje. Jedan od glavnih razloga zbog kojih je Benna kritikovao egipatsku vlast bio je postignuti mir sa Izraelom koji je za Muslimansku bra\u0107u bio potpuno neprihvaljiv, na \u0161ta su ukazivali i skretali pa\u017enju, \u0161to je vlast dodatno naljutilo. Naime, krajem \u010detrdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a \u010dinjeni su veliki napori na ga\u0161enju aktivnosti Muslimanske bra\u0107e. Takav stav vlasti prema ovom pokretu rezultirao je masovnim pritvaranjem istaknutih \u010dlanova, me\u0111u kojima nije bio idejni tvorac pokreta Hasan el-Benna. Ovo je svakako \u010dudilo Bennu koji je nastavljao djelovati u istom smjeru. Ipak, tada\u0161nje egipatske vlasti za Bennu su spremale sasvim druga\u010diji scenariji u odnosu na \u010dlanove pokreta koji su pritvoreni. \u010cetrnaesti februar prije ta\u010dno sedamdeset godina bio je koban za Hasanu el-Bennu, koji je ubijen u sa\u010deku\u0161i koju su mu priredile tada\u0161nje vlasti. Iako je Benna nakon ranjavanja bio svjestan, \u0161to govori njegov odlazak u bolnicu, nije pre\u017eivio.<\/p>\n
Pretpostavlja se da je jedan od razloga zbog \u010dega nije pre\u017eivio ranjavanje taj \u0161to pri njegovom dolasku u bolnicu niko od doktora nije smio da mu se pribli\u017ei. Jedan od podataka koji se mo\u017ee prona\u0107i je da su pripadnici Muslimanske bra\u0107e u bolnici poslali svog doktora kojem nije bio dozvoljen ulazak, \u0161to dovoljno govori o veoma dobro isplaniranom scenariju po kojem se nije ostavljala mogu\u0107nost da Benna pre\u017eivi. Dr. Jusuf El-Qardawi u svojem autorskom djelu pod nazivom Islamski odgoj i \u0161kola Hasana El-Bennaa isti\u010de da je Benna propagirao islamski odgoj i pedagogiju koja se zanima za sve spomenute strane ljudskog \u017eivota sve do svoje smrti. U njegovim tekstovima potencira se dru\u0161tvena korist, rad, ja\u010danje porodice, posve\u0107enost \u017eeni, odgoj pojedinca, \u010ditavog dru\u0161tva i ostale moralne vrijednosti koja isklju\u010duju bilo kakva agresivna u\u010denja ili radikalne ideje koje su se Benni, ali i ostatku pokreta, nepravedno pripisivale. Danas kada se obilje\u017eava sedamdeset godina od smrti ovog istaknut dru\u0161tvenog aktiviste i reformatora koji \u017eivot posvetio ja\u010danju muslimanskog dru\u0161tva, Egipat se nalazi u sli\u010dnom stanju. Mnogobrojni zvani\u010dnici, koji se povezuju s Muslimanskom bra\u0107om, trenutno su u zatvoru, a me\u0111u njima je i biv\u0161i egipatski predsjednik Mohamed Morsi. Informacija o tome da su tri pripadnika Muslimanske bra\u0107e prije nekoliko dana pogubljena te da im je bilo zabranjeno klanjati d\u017eenazu, potvr\u0111uje tezu da se u Egiptu nije puno toga promijenilo od vremena o kojem govorimo.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Po\u010detak dvadesetog stolje\u0107a za muslimane \u0161irom svijeta donio je veliki prevrat u njihovim dotada\u0161njim \u017eivotima. Ukidanje hilafeta, osnivanje nacionalnih dr\u017eava, prisustvo kolonizatora i prinudno privikavanje na novi na\u010din \u017eivota samo su neki od problema s kojima su se muslimani suo\u010davali. Posebno je to bilo osjetno u Egiptu, zemlji koja je u ve\u0107oj mjeri pala pod […]<\/p>","protected":false},"author":4,"featured_media":843,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[29,10],"tags":[220,226,235,236],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/balans.org.ba\/tr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/842"}],"collection":[{"href":"http:\/\/balans.org.ba\/tr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/balans.org.ba\/tr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/balans.org.ba\/tr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/balans.org.ba\/tr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=842"}],"version-history":[{"count":2,"href":"http:\/\/balans.org.ba\/tr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/842\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":845,"href":"http:\/\/balans.org.ba\/tr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/842\/revisions\/845"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/balans.org.ba\/tr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/843"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/balans.org.ba\/tr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=842"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/balans.org.ba\/tr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=842"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/balans.org.ba\/tr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=842"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}