Katar je mala dr\u017eava, sa ukupno 2.7 miliona stanovnika u kojoj domicilni Katarani \u010dine svega 320.000 stanovnika. Istovremeno, ta dr\u017eava je jedan od najve\u0107ih izvoznika ukapljenog plina u svijetu a vlada te prihode mudro investira – \u0161kolovanjem svojih gra\u0111ana na Zapadu, razvojem infrastrukture, akvizicijom dionica u me\u0111unarodnim firmama, kupovinom luksuznih hotela i fudbalskih klubova. Decenijama su Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave i Katar bili bliski, strate\u0161ki saveznici. U mjestu Al-Udeid jugozapadno od Dohe nalazi se najve\u0107a ameri\u010dka vojna baza na Bliskom istoku sa nekih 10.000 ameri\u010dkih vojnika. Iz te baze se bombarduju mete oru\u017eane grupe ISIL u Siriji i Iraku i pru\u017ea se zra\u010dna podr\u0161ka ameri\u010dkim snagama u borbi protiv Talibana u Afganistanu. Simboli\u010dno, baza je predstavljala svojevrsno oli\u010denje katarsko-ameri\u010dkog savezni\u0161tva.<\/p>\n
Stoga su se mnogi iznenadili kada je u avgustu 2018. godine, tokom svoje slu\u017ebene posjete Ankari, Katarski Emir \u0160ejh Tamim bin Hamad Al Thani, obe\u0107ao investirati $15 milijardi u Tursku ekonomiju. Njegova odluka, koja je do\u0161la u jeku izuzetno lo\u0161ih tursko-ameri\u010dkih odnosa i ekonomske stagnacije Turske, ohrabrila je strane investitore i, barem privremeno, oja\u010dala vrijednost dr\u017eavne valute.<\/p>\n
Mnogi zapadni analiti\u010dari su se zapitali: \u0161ta stoji iza tako prisnih odnosa Dohe i Ankare?<\/p>\n
Prvi razlog je bliska vanjskopoliti\u010dka orijentacija dviju dr\u017eava.<\/p>\n
Turska i Katar imaju dugu historiju bivanja na istoj strani regionalnih konflikata i doga\u0111aja. Obje dr\u017eave su pru\u017eile podr\u0161ku pro-demokratskim revolucijama tokom ”Arapskog prolje\u0107a” i osudile vojni pu\u010d kojim je General Abdel Fattah al-Sisi do\u0161ao na vlast u Egiptu. Obje dr\u017eave imaju bliske odnose sa islamisti\u010dkom strankom En-Nahda u Tunisu, odbijaju klasificirati Muslimansku bra\u0107u i Hamas kao “teroristi\u010dke organizacije” i otvoreno su podr\u017eale anti-vladine pobunjenike u Siriji i Libiji.<\/p>\n
Kada su pripadnici pokreta Fethullaha Gulena poku\u0161ali vojno svrgnuti demokratski izabranu vladu u Turskoj u julu 2016. godine, katarski Emir \u0160ejh Tamim bio je me\u0111u prvim svjetskim liderima da nazove Predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana i iska\u017ee mu podr\u0161ku. Pojedini izvori navode da je Predsjedniku Eroganu \u010dak ponudio poslati svoje specijalne jedinice kako bi ga za\u0161titili od odmetnutih vojnih elemenata. Turska je Kataru uzvratila tu uslugu. Naime, kada su 2017. godine njeni najbli\u017ei susjedi i dotada\u0161nji prijatelji – Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Bahrein i Egipat – nametnuli Dohi kopnenu, morsku i zra\u010dnu blokadu zbog odbijanja da se povinuje njihovim diktatima, Turkska je priletila u pomo\u0107. U roku od nekoliko sati, iz Turske su teretni avioni su po\u010deli prebacivati prijekopotrebnu hranu, vodu, lijekove, vo\u010de i povr\u0107e Kataru.<\/p>\n
Dvije dr\u017eave tako\u0111er dijele sli\u010dnu viziju budu\u0107nosti Blikog istoka i politi\u010dki se razilaze sa autoritativim pristupom i agresivnoj vanjskoj politici Saudijske Arabije, Egipta i Ujedinjenih Arapskih Emirata.<\/p>\n
Drugi razlog su ekonomske veze.<\/p>\n
Katar je jedan od najva\u017enijih investitora u Turskoj. Izme\u0111u 2006 . i 2016. godine, od svih zemalja koje \u010dine Vije\u0107e za saradnju Zaljevskih zemalja (GCC), katarske investicije su \u010dinile nevjerovatnih 65% od svih ukupnih investicija Zaljevskih zemalja u Turskoj. Od 2016. do 2017. godine, trgovinska razmjena Turske i Katara pove\u0107ala se za 50% dostignuv\u0161i $750 miliona. Krajem 2018. godine, trgovinska razmjena je porasla na nekih $1.5 miliona a plan jeste da dostigne cifru od $5 milijardi. Ukoliko poredimo trgovinsku razmjenu Turske i ostalih Zaljevskih zemalja, uo\u010dljiva je substancijalna razlika. Naime, kumulativna trgovinska razmjena Turske sa Saudijskom Arabijom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima iznosi vi\u0161e od $14.1 milijardi. \u0160tavi\u0161e, Turski izvozi u Emirate su se pove\u0107ali za 7.5% u 2017. godini \u0161to zna\u0107i da pove\u0107ana Turska trgovina sa Katarom nije i\u0161la nau\u0161trb tursko-emiratskim odnosima.<\/p>\n
Drasti\u010dno je manji broj katarskih firmi koje posluju u Turskoj u pore\u0111enju sa ostalim Zaljevskim zemljama. Preciznije, u Turskoj posluje svega 117 katarskih firmi u pore\u0111enju sa 290 kuvajtskih firmi, 445 emiratskih i 1.036 saudijskih firmi. Gledano sa druge strane, 205 turskih firmi radi na gra\u0111evinskim i drugim projektima u Kataru vrijednim $11 milijardi dolara. Planirana je izgradnja industrijske zone u Dohi, u vidu privatno-javnog partnerstva, vrijednog $2.5 milijarde u kojoj bi trebalo raditi 10.000 turskih radnika.<\/p>\n
Tre\u0107i razlog su strate\u0161ki interesi.<\/p>\n
Naime, Turska je proteklih godina otvorila vi\u0161e vojnih baza na Rogu Afrike i Bliskom istoku: prvo je izgra\u0111ena vojna baza u Kataru (a uskoro \u0107e se izgraditi i pomorska baza), zatim vojna baza u Somaliji a trenutno se gradi vojna baza na poluostrvu Suakin u Sudanu. Te tri baze \u0107e omogu\u0107iti Turskoj da dodatno osigura Crveno more i za\u0161titi svoje teretne brodove od piratskih napada. Istovremeno, poja\u010dano vojno prisustvo i omogu\u0107it \u0107e projekciju Turske vojno-politi\u010dke mo\u0107i u jednom izuzetno strate\u0161kom regionu. Katar i Turska tako\u0111er slijede sli\u010dnu strategiju balansiranja odnosa sa Iranom u trenutku kada Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati, uz podr\u0161ku i ohrabrenje SAD-a, poku\u0161avaju formirati zajedni\u010dki front protiv Irana.<\/p>\n
Savez Dohe i Ankare u velikoj je mjeri zasnovan na li\u010dnom prijateljstvu lidera tih dr\u017eava. Ipak, sada je prerastao u strate\u0161ko savezni\u0161tvo. Spoj Turske vojno-politi\u010dke i Katarske ekonomsko-investicijske mo\u0107i postavio je temelje za stabilnu geopoliti\u010dku saradnju i kreirao balans u odnosima dr\u017eava na Bliskom istoku.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Katar je mala dr\u017eava, sa ukupno 2.7 miliona stanovnika u kojoj domicilni Katarani \u010dine svega 320.000 stanovnika. Istovremeno, ta dr\u017eava je jedan od najve\u0107ih izvoznika ukapljenog plina u svijetu a vlada te prihode mudro investira – \u0161kolovanjem svojih gra\u0111ana na Zapadu, razvojem infrastrukture, akvizicijom dionica u me\u0111unarodnim firmama, kupovinom luksuznih hotela i fudbalskih klubova. Decenijama […]<\/p>","protected":false},"author":3,"featured_media":753,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[10],"tags":[220,219,165],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/balans.org.ba\/tr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/741"}],"collection":[{"href":"http:\/\/balans.org.ba\/tr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/balans.org.ba\/tr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/balans.org.ba\/tr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/balans.org.ba\/tr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=741"}],"version-history":[{"count":5,"href":"http:\/\/balans.org.ba\/tr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/741\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":763,"href":"http:\/\/balans.org.ba\/tr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/741\/revisions\/763"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/balans.org.ba\/tr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/753"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/balans.org.ba\/tr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=741"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/balans.org.ba\/tr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=741"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/balans.org.ba\/tr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=741"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}