Dok u javnosti traju \u201emagazinske\u201c rasprave u vezi sa serviranjem slanine na Konferenciji o njema\u010dkom islamu, o\u010dito se iz vida gube su\u0161tinska pitanja.<\/p>\n
Najprije je potrebno napomenuti da je pravi prijevod termina \u201cDeutsche Islam Konferenz\u201d (DIK) \u201eKonferencija o njema\u010dkom islamu\u201c, a ne \u201eKonferencija o islamu u Njema\u010dkoj\u201c. Taj termin nije upotrijebljen slu\u010dajno, zbog milozvu\u010dnosti, ve\u0107 je rije\u010d o svjesnom odabiru koji otkriva samu sr\u017e projekta. Kao \u0161to se to otvoreno izjavljuje, (potpuno iracionalno) cilj je udaljiti muslimane od univerzalnog islamskog u\u010denja, pokidati veze muslimana sa njihovim mati\u010dnim domovinama i tradicijama da bi ih se, kratkoro\u010dno i srednjero\u010dno, ukalupilo u razli\u010dite formate. Iako su u vi\u0161e navrata njema\u010dki Ministar unutra\u0161njih poslova, kao i njegov podsekretar, otvoreno govorili o ovom projektu koji je u svojoj biti protivustavan, smatramo da je bolje, od istra\u017eivanja njihovih namjera, energiju usmjeriti na poziciju muslimanskih organizacija i d\u017eemata i njihov odnos prema doma\u0107oj zada\u0107i.<\/p>\n
Logika na koju se naslanja strategija DIK-a ni na koji na\u010din ne poznaje platformu otvorenog dijaloga, radi se o jednostranom potezu koji je, sasvim otvoreno, formiran sa odre\u0111enom agendom. Takvim pristupom se \u017eele podvu\u0107i nu\u017enosti koje proizilaze iz muslimanske pozicije trajnog elementa na tom prostoru, no, u kontekstu demokratskog dru\u0161tvenog poretka, umjesto da se slijedi izbalansiran put, radi se na osnovu sumnji koje se temelje na ideolo\u0161kim predrasudama. Da bi se to prikrilo odabran je put pripisivanja problema i ispostavljanja ra\u010duna drugome. Zbog toga, navedeni pristup u sebi sadr\u017ei hegemonisti\u010dki narativ kojeg je nemogu\u0107e previdjeti. Iskonstruisani imid\u017e cilja podjele u hijararhiji i asimilaciju, muslimane definira kao \u201edrugost\u201c, potcrtava njihove mahane, a njihov pristanak na promjenu i poistovje\u0107ivanje obe\u0107ava kao neku vrstu dobro\u010dinstva. Imid\u017e kojeg je potrebno uzeti za primjer je imid\u017e kojeg takvo razumijevanje smatra adekvatnim. Na taj na\u010din se svoja pozicija ja\u010da \u201edrugo\u0161\u0107u\u201c.<\/p>\n
Jedna od posljedica na koju je utjecala politi\u010dka fikcija je percepcija islama kao opasnosti. Umjesto da se takvim posljedicama stane u kraj, neadekvatan pristup temi i ja\u010danje strahova porodili su jo\u0161 negativnije posljedice. Na taj na\u010din se u dru\u0161tvu ra\u0161irio osje\u0107aj da je \u0161irenje islama protivno kr\u0161\u0107anstvu i njegovom utjecaju u zemlji.
\nGledano iz politi\u010dkog ugla, DIK je projekat Kr\u0161\u010danske-demokratske unije (CDU). Zbog toga je DIK mogu\u0107e upotrijebiti za strate\u0161ke ciljeve partije. Uklju\u010divanjem antiislamskih kriti\u010dara s pozicija s kojima dr\u017eava ne mo\u017ee biti sagovornik, izbjegavanjem optu\u017ebi za rasizam, antiislamski krugovi se umiruju pod izgovorom da se \u017eeli sprije\u010diti nastanak partije koja je bi se pozicionorala \u201edesno od CDU\u201c. Time se muslimani koriste za strana\u010dku politiku i strate\u0161ke ra\u010dune. \u010cak se i takvo stanje predstavlja na na\u010din da se njime \u201esprije\u010dava polarizacija u dru\u0161tvu i \u010duva njegovo jedinstvo\u201c.<\/p>\n
Muslimani svojim prisustvom legaliziraju Konferenciju o njema\u010dkom islamu. Da to nisu u\u010dinili, DIK bi izgubio smisao, i time bi se otvorio prostor za raspravu o klju\u010dnim temama. Zbog toga, prisustvo \u201eislamskih organizacija\u201c je za DIK bilo od \u017eivotne va\u017enosti. (Kakav odnos prema njima ima i samo Ministarstvo unutra\u0161njih poslova dovoljno govori \u010dinjenica da ih nisu nazvali ustavnim nazivom \u201eislamski d\u017eemati\u201c – Islamische Religionsgemeinschaften, nego \u201eislamske organizacije\u201c). To dovoljno pokazuje njihovu vrijednost u o\u010dima zvani\u010dnih organa dr\u017eave. Me\u0111utim, na\u017ealost, jedan dio ustanova i osoba, koje ne dr\u017ee do sebe odlu\u010dio je u\u010destvovati na Konferenciji, \u0161tavi\u0161e, to su do\u017eivjeli kao po\u010dast. Posljedica je da su \u201eislamske organizacije\u201c koje su uzele u\u010de\u0161\u0107e na Konferenciji svojim prisustvom legalizirale projekat, kao i hegemonisti\u010dki narativ koji je o muslimanima aktuelan, i time prihvatili mantru po kojoj su muslimani dio problema. Time su sami muslimani prihvatili da ih se tretira kao problem i preuzeli dio odgovornosti u hegemonisti\u010dkim raspravama koje su pokrenute prema njima.<\/p>\n
Kao zaklju\u010dak mo\u017eemo kazati da DIK mo\u017ee biti realan projekat samo ako se, u uslovima post-kulturalisti\u010dkog i demokratskog dru\u0161tva, preispita i ponovo oblikuje i ustanovi na temeljima op\u0107ih sloboda. U temelju tog razumijevanja mora biti ugra\u0111ena inkluzivna politika koja je nu\u017enost demokratskog dru\u0161tva i koja se nalazi u sljede\u0107im stavkama:<\/p>\n
Jednakopravnost za svaku religiju i na\u010din \u017eivota ne smiju se posmatrati kao opasnost za dru\u0161tveno jedinstvo. Naprotiv, to jedinstvo \u0107e se osna\u017eiti slobodama razli\u010ditosti. Integracija ne zna\u010di asimilaciju. U slobodnim dru\u0161tvima jednakopravnost se ne sti\u010de na \u201eistovjetnosti\u201c, ve\u0107 na \u201erazlikama\u201c drugog i druga\u010dijeg.
\nIntegracija je izravno u vezi sa jedankopravno\u0161\u0107u u svim dru\u0161tvenim institucijama kao \u0161to su tr\u017ei\u0161te rada, obrazovanje, mediji i politi\u010dki organi. Zbog toga, potrebno je u praksi primijeniti i dati prava koja pripadaju muslimanima.<\/p>\n
Dr\u017eava mo\u017ee izgraditi okvir za dobrovoljnu asimilaciju, no, du\u017ena je da ostavi prostor i za alternativu. Nema pravo da asimilaciju politi\u010dkim metodama u\u010dini nu\u017enom.<\/p>\n
Dr\u017eava ne mo\u017ee organizirati javnost protiv crkve, pa se tako treba odnositi i prema muslimanima i ne treba podsticati organiziranje javnosti protiv muslimanskih d\u017eemata. Pregovori se trebaju ostaviti civilnom dru\u0161tvu.
\nPotrebna je borba protiv diskriminacije: potrebno je u istu ravan dovesti borbu protiv rasizma i svakog oblika nehumanosti sa antiislamstvom.
\nU slobodnim dru\u0161tvima nema mjesta uredbama koje diskrimini\u0161u ljude na osnovu odijevanja i potrebno ih je dokinuti.<\/p>\n
\u201eIslamske organizacije\u201c koje su uzele u\u010de\u0161\u0107e na Konferenciji svojim prisustvom legaliziraju projekat, kao i hegemonisti\u010dki narativ koji je o muslimanima aktuelan, i time prihvataju mantru po kojoj su muslimani dio problema.<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":737,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[29,10],"tags":[188,171,195,197,174],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/balans.org.ba\/tr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/736"}],"collection":[{"href":"http:\/\/balans.org.ba\/tr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/balans.org.ba\/tr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/balans.org.ba\/tr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/balans.org.ba\/tr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=736"}],"version-history":[{"count":2,"href":"http:\/\/balans.org.ba\/tr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/736\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":764,"href":"http:\/\/balans.org.ba\/tr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/736\/revisions\/764"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/balans.org.ba\/tr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/737"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/balans.org.ba\/tr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=736"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/balans.org.ba\/tr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=736"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/balans.org.ba\/tr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=736"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}