Iako je Jerusalem postao novo sjedi\u0161te ameri\u010dke ambasade, \u0161to je dovelo do eskalacije sukoba, novog nasilja izraelskih sigurnosnih snaga kao i razli\u010dite reakcije me\u0111unarodnih zvani\u010dnika, uzrok ovakve odluke Trumpove administracije ima dugogodi\u0161nju pozadinu. Mo\u017eda se \u010dini da su zapravo ovim \u010dinom SAD priznale Jerusalem kao glavni grad Izraela, zanemaruju\u0107i i ru\u0161e\u0107i decenijske napore u postizanju sporazuma oko postojanja dvije dr\u017eave i podjele Jerusalem na isto\u010dni i zapadni, SAD je, zapravo, ve\u0107 mnogo ranije Jerusalem fokusirao kao izraelski glavni grad. Ono \u0161to pro\u0161le ameri\u010dke administracije nisu uspjele uraditi, kako ka\u017ee Trump, sada je on pretvorio u stvarnost.<\/p>\n
Ipak malo je vjerovati da je Trump donio ovakvu odluku u kratkom vremenskom roku. Izraelski lobi proteklih decenija nastojao je u\u010diniti zna\u010dajniji korak u pritisku na ameri\u010dke administracije da pokrenu pitanje Jerusalema, iako je u mnogim mirovnim pregovorima Jerusalem posmatran kao posebno pitanje, pored pitanja Palestinske dr\u017eavnosti i granica. Geneza gledanja Jerusalema kao isklju\u010divo izraelskog ili palestinskog glavnog grada potje\u010de jo\u0161 od vremena uspostave Izraela, a to je posebno stavljeno u fokus nakon \u0160estodnevnog rata 1967. godine.<\/p>\n
Historijski kontinuitet proizraleske politike
\nDadesetog i tre\u0107eg oktobra 1995. godine, tokom tre\u0107e godine Clintonovog mandata, Akt o ambasadi u Jerusalemu (Jerusalem Embassy Act) pro\u0161ao je Senat i Zastupni\u010dki dom Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava, da bi bez predsjedni\u010dkog potpisa zvani\u010dno postao zakon u novembru iste godine. U Aktu, odjeljak 2, Jerusalem je zvani\u010dno priznat kao glavni grad Izraela od 1950. godine. Nadalje, navodi se da je nakon \u0160estodnevnog rata 1967. godine Jerusalem postao nepodijeljen grad, uva\u017eavaju\u0107i sveta mjesta svih religija, te da kao takav treba ostati.<\/p>\n
\u010clanovi Zastupni\u010dkog doma su 1993. godine pisali dr\u017eavnom sekretaru da premje\u0161taj ambasade ne treba po\u010deti prije 1999. godine, a 1995. godine \u010dlanovi Senata su tako\u0111er uputili pismo dr\u017eavnom sekretaru da zapo\u010dne premje\u0161tanje ambasade. U kona\u010dnici, Aktom se obrazla\u017ee da Sjedinjene Dr\u017eave priznaju Jerusalem kao glavni grad Izraela, da Jerusalem ostaje nepodijeljen grad, te da premje\u0161tanje ambasade zapo\u010dne 1999. godine.<\/p>\n
Najzna\u010dajniji detalj ovog akta, koji je na kraju postao zakon, jeste predsjedni\u010dko izuze\u0107e. Predsjednik je imao pravo da odgodi izvr\u0161enje ovog zakona na period od \u0161est mjeseci u slu\u010daju da postoji procjena da bi njegova realizacija naru\u0161ila nacionalnu sigurnost. Tako\u0111er, pri isteku roka, mogao je opet produ\u017eiti odgodu na period od \u0161est mjeseci. To je ono \u0161to su Bill Clinton, Georg W. Bush i Barack Obama upravo \u010dinili tokom svojih dvostrukih mandata.<\/p>\n
Donald Trump je istu odgodu potpisao 1. juna 2017. godine, me\u0111utim, \u010detiri dana kasnije Senat je jednoglasno, uz glasove republikanaca i demokrata, anonimno usvojio rezoluciju kojom se obilje\u017eava 50. godi\u0161njica ponovnog ujedinjenja Jerusalema, reafirmiraju\u0107i Akt o ambasadi u Jerusalemu iz 1995. godine. Trump je u decembru 2017. i zvani\u010dno priznao Jerusalem kao glavni grad Izraela te, iako je ponovo potpisao odgodu izvr\u0161enja Akta u vezi premje\u0161tanje ambasade, u februraru nagovijestio da \u0107e ona biti otvorena 14. maja, \u0161to je na kraju i sprovedeno.<\/p>\n
Dakle, cjelokupan historijski kontinuitet u vezi ambasade u Jerusalemu pravno traje 23 godine, ali njegova ideolo\u0161ka pozadina rezultat je op\u0107e politi\u010dke slike prema Izraelu od strane ameri\u010dke administracije jo\u0161 od uspostave dr\u017eave Izrael.<\/p>\n
Formalna opredijeljenost SAD-a prema miru i uspostavi dvije dr\u017eave ukazuje ipak da nije mogu\u0107e napraviti zna\u010dajniji pomak u mirovnom procesu ukoliko se jedan ili vi\u0161e ultimativnih izraelskih zahtjeva ne ispuni, iako kontinuirano kr\u0161i rezolucije Vije\u0107a sigurnosti UN-a, kao i ljudska prava. Slijed doga\u0111aja potvr\u0111uje nam da zapravo Trump nije u\u010dinio ni\u0161ta novo niti pokazao poseban radikalan potez. Njegovo opredjeljenje za ovakvim \u010dinom rezultat je sveukupne i decenijske ameri\u010dke politike u slu\u010daju Izrael – Palestina – Jerusalem.<\/p>\n
Izraelski lobisti, me\u0111u kojima se posebno isti\u010de Sheldon Adelson, milijarder i casino biznismen, ujedno i jedan od zna\u010dajnih donatora za Republikansku stranku, samo su tokom 2017. godine vr\u0161ili dodatni pritisak na predsjedni\u010dki ured u vezi pitanja ambasade. Me\u0111u velikim podr\u017eavateljima za premje\u0161tanje ambsade su i eva\u0111elisti koji su to o\u010dekivali zbog religijskig razloga. Na jednoj strani ljudi, a na drugoj politika.<\/p>\n
Od diplomatije ka agresiji
\nParadoksalno zvu\u010di da je diplomatsko predstavni\u0161tvo jedne dr\u017eave uzrokovalo tragi\u010dne posljedice, iako je sama svrha diplomatije izgradnja pozitivnih odnosa me\u0111u nacijama, dr\u017eavama, a historijski i civilizacijama. Ali Trumpovo zaokru\u017eivanje jedne inicijative pokrenute prije 23 godine nije diplomatski nego politi\u010dki \u010din.<\/p>\n
Relokacija ambasade u ovom vremenu nije samo pokazivanje ustrajnosti u nadasve jednopolarnom posmatranju statusa izraelske dr\u017eave, nego je novi smjer koji ameri\u010dka administracija nastoji definirati u budu\u0107nosti svog proizraelskog djelovanja. Trumpova administracija je u\u010dinila korak kojeg su se pro\u0161le administracije mo\u017eda sustezale, ali razvoj doga\u0111aja koji slijedi u narednom periodu je zapravo uvt\u0111ivanje ne Trumpove nego ameri\u010dke politi\u010dke doktrine prema izraelsko-palestinskom pitanju.<\/p>\n
Druge dr\u017eave, u kontekstu me\u0111unarodnih odnosa minornog zna\u010daja, poput \u010ce\u0161ke, Rumunije, Hondurasa, Paragvaja… koje su izrazile \u017eelju da tako\u0111er relociraju svoje ambsade u Jerusalem, imaju za cilj da zacementiraju dobre odnose sa SAD-om u nadi da \u0107e ostvariti odre\u0111enu trgova\u010dku saradnju ili finansijsku pomo\u0107 od SAD-a ili Izraela.<\/p>\n
Eventualne mjere koje \u0107e poduzeti odre\u0111ene muslimanske dr\u017eave, poput povla\u010denja ambasadora iz Izraela ili op\u0107i prekid odnosa, ne\u0107e puno pogoditi niti izralesku vladu, ni ameri\u010dku administraciju. Bez obzira na strukturu ameri\u010dke administracije, budu\u0107nost SAD-a kao zna\u010dajnog medijatora u rje\u0161avanju konflikta, okon\u010danja okupacije i priznavanje palestinske dr\u017eave bit \u0107e mnogo izazovnija nego u pro\u0161losti. Pitanje Jerusalema \u0107e neosporno, nakon svih de\u0161avanja, postati jedan od goru\u0107ih politi\u010dkih problema.<\/p>\n
Cjelokupan proces pregovora kao i smjernica za djelovanje koje vodi ka rje\u0161enju o dvije dr\u017eave, SAD je preokrenuo u novom diplomatskom poretku, koji u prakti\u010dnom smislu postaje agresivniji. To podrazumijeva da mirovni proces na Bliskom istoku, posebno na tlu Palestine, vi\u0161e ne\u0107e biti samo dio me\u0111unarodnog prava ili vanjske politike, nego \u0161ireg spektra politi\u010dke doktrine kombinovanoj sa elementima spiritualnog oportunizma.<\/p>\n
Za pristalice takvog diplomatskog poretka, koji su decenijama tro\u0161ili milione dolara na lobisti\u010dke aktivnosti kako bi refleksija ameri\u010dke adminstracije na Izrael postala zna\u010dajno vi\u0161e od isklju\u010divo politi\u010dko-ekonomske podr\u0161ke, Trump je poslu\u017eio kao instrument za ostvarivanje dugogodi\u0161nje te\u017enje \u2013 institucionizirati okupaciju i religionizirati politiku.<\/p>\n
Iako je Jerusalem postao novo sjedi\u0161te ameri\u010dke ambasade, \u0161to je dovelo do eskalacije sukoba, novog nasilja izraelskih sigurnosnih snaga kao i razli\u010dite reakcije me\u0111unarodnih zvani\u010dnika, uzrok ovakve odluke Trumpove administracije ima dugogodi\u0161nju pozadinu. Mo\u017eda se \u010dini da su zapravo ovim \u010dinom SAD priznale Jerusalem kao glavni grad Izraela, zanemaruju\u0107i i ru\u0161e\u0107i decenijske napore u postizanju […]<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":666,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[29,10],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/balans.org.ba\/tr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/665"}],"collection":[{"href":"http:\/\/balans.org.ba\/tr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/balans.org.ba\/tr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/balans.org.ba\/tr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/balans.org.ba\/tr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=665"}],"version-history":[{"count":2,"href":"http:\/\/balans.org.ba\/tr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/665\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":765,"href":"http:\/\/balans.org.ba\/tr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/665\/revisions\/765"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/balans.org.ba\/tr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/666"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/balans.org.ba\/tr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=665"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/balans.org.ba\/tr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=665"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/balans.org.ba\/tr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=665"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}