{"id":625,"date":"2018-04-24T11:33:07","date_gmt":"2018-04-24T09:33:07","guid":{"rendered":"http:\/\/balans.org.ba\/?p=625"},"modified":"2018-04-24T11:33:53","modified_gmt":"2018-04-24T09:33:53","slug":"osvrt-na-knjigu-diplomatija-i-diplomatska-praksa-u-ranom-islamskom-periodu","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/balans.org.ba\/tr\/osvrt-na-knjigu-diplomatija-i-diplomatska-praksa-u-ranom-islamskom-periodu\/","title":{"rendered":"Osvrt na knjigu &#8220;Diplomatija i diplomatska praksa u ranom islamskom periodu&#8221;"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\">Pred nama je djelo Yasina Istanbulija \u2013 <strong>Diplomatija i diplomatska praksa u ranom islamskom periodu<\/strong>, u prijevodu, ovu \u010dinjenicu moram naglasiti, doktoranta na na\u0161em PF u Zenici, mr. sc. Kemala Obada<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Govore\u0107i o knjizi, valjalo bi krenuti od \u010dinjenice da nam Autor ovdje daje vrlo detaljan prikaz diplomatije, njezinih op\u0107ih i pojedina\u010dnih zna\u010dajki, ali i pregled razvoja diplomatske prakse kroz nekoliko stolje\u0107a u ranom islamskom razdoblju. Me\u0111utim, daje i kra\u0107i osvrt za\u010detaka i provedbe razli\u010ditih instituta odnosno, rekao bih, sastavnica diplomacije, kako u predislamskome (kada govorimo primarno o interdinasti\u010dkim relacijama), tako i u ranome islamskome periodu na podru\u010dju Arabijskoga poluotoka.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">U ud\u017ebenicima o diplomaciji, diplomatskome pravu i diplomatskoj profesiji koja se objavljuje na na\u0161im jezicima stoji da za\u010deci diplomacije se\u017eu u rane po\u010detke civilizacije. Izreka da je diplomacija stara koliko i ljudsko dru\u0161tvo zasniva se na \u010dinjenici da su se me\u0111u narodima, izme\u0111u gradova, ali i izme\u0111u najstarijih dr\u017eava razmjenjivali privremeni posebni izaslanici, \u0161to je vidljivo i u ovome kontekstu. Ti osnovni oblici me\u0111udr\u017eavnih odnosa svojim su intenzitetom, kako pi\u0161e S. Lapenda, koji put rudimentarni, a katkada veoma razvijeni.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Ono \u0161to smo u\u010dili svi na predmetima diplomatskoga prava je da su jo\u0161 Muhamed a. s., odnosno arapski vladari islamske dr\u017eave slali svoje izaslanike u okolne dr\u017eave, kako u posebne misije pregovaranja i sklapanja sporazuma, tako kasnije i sa \u0161irim me\u0111unarodnim politi\u010dkim i sli\u010dnim zada\u0107ama. No, u nekim drugim ud\u017ebenicima diplomatskoga prava ponekada ne\u0107emo na\u0107i ni toliko.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Me\u0111utim, upravo nam ova knjiga mnoge podatke iz jednoga razdoblja povijesti ljudskoga dru\u0161tva \u010dini dostupnima, kako bi uop\u0107e mogli imati vlastitu predod\u017ebu i formirati svoju vlastitu misao s osnovnim predmetom istra\u017eivanja u ovome djelu.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Kada sam autor govori o legislaciji MP i nastanku pravila me\u0111unarodnih odnosa na generalnoj ravni, primje\u0107ujemo da u pore\u0111enju s trenutnim konceptom MP, islamski zakon naroda nije mnogo druk\u010diji. Zapravo, kako sam autor kazuje:<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\u201eArapi iz pustinje sa svojim duhovnim vrijednostima i dru\u0161tvenim na\u010delima do\u0161li su u kontakt s druk\u010dijim ljudima i kulturama te naprednijim civilizacijama. Nisu prihvatili ove kulture po svaku cijenu, niti su poku\u0161avali ih uni\u0161titi. Neprekidna interakcija izme\u0111u arapskih na\u010dela i vrijednosti s jedne strane, i drugih kultura i tradicija, s druge, formirali su ono \u0161to nazivamo islamskom civilizacijom.\u201c<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Iz knjige \u0107emo tako saznati i neke op\u0107e osobine vanjskih odnosa iz toga razdoblja:<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Islam nije samo postavio ograni\u010denja protiv pokretanja sukoba \u2013 nego je tako\u0111er uspostavio pravila kojima se ograni\u010davaju sredstva i na\u010dini borbe \u2013 u slu\u010daju rata zabranjeno je stoga napadati djecu, starije ljude i \u017eene koje ne u\u010destvuju u borbi, sve\u0107enike i invalide. Zabranjuje se uni\u0161tenje hramova, crkava, drve\u0107a i \u017eivotinja \u2013 osim onih za potrebe prehranjivanja vojske \u2013 <strong>sve su ovo pravila op\u0107ega MP koja danas pronalazimo u \u017denevskome i Ha\u0161kome pravu \u2013 odnosno MHP. Iz studije saznajemo da su, iako danas na\u010dela u teoriji, ova pravila bila provo\u0111ena u praksi toga doba.<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Autor, nadalje, pokazuje da su u primjeni vanjskih odnosa Arapi u ranome periodu islamske dr\u017eave koristili \u010detiri glavna instrumenta. Slali su <strong>privremene izaslanike<\/strong> s odre\u0111enim zadatkom i koji bi se vratili odmah po njihovu zavr\u0161etku. Misije muslimanskih ambasadora bile su tako:<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Prenositi pisanu ili verbalnu poruku; pregovarati i zaklju\u010divati sporazume; razmjenjivati ratne zarobljenike ili tra\u017eiti otkup za zarobljenike; prenositi poklone vladarima drugih dr\u017eava; te su obavljali i ostale povjerene im du\u017enosti.\u00a0 \u2013 <strong>\u0161to su i danas neke od osnovnih funkcija \u0161efa diplomatske misije i diplomatsko-konzularnoga predstavni\u0161tva dr\u017eave slanja u dr\u017eavi prijema<\/strong>!<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Diplomatska korespondencija<\/strong> bila je me\u0111u prvim instrumentima diplomatije koju je primijenila arapska dr\u017eava u svojim odnosima sa stranim dr\u017eavama.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Kod vrloga obja\u0161njenja pregovora<\/strong> u cilju rje\u0161avanja nekoga pitanja ili spora i zaklju\u010divanja sporazuma <strong>kao me\u0111unarodnoga ugovora<\/strong> \u2013 nalazimo primjenu instituta suvremenoga prava koji u\u010di o me\u0111unarodnim ugovorima i svim njihovim op\u0107im karakteristikama \u2013 tako se u knjizi \u010ditatelju i istra\u017eiva\u010du predo\u010dava nekoliko osobenosti toga doba \u2013 raspravlja se o du\u017enosti ispunjavanja ugovornih obaveza u dobroj vjeri, po\u0161tenju ugovornih strana, na\u010dinima i razlozima prijekida nekoga sporazuma \u2013 \u010dak se iz procesa sklapanja nekoga ugovora, a koji se vezuje za predmetno razdoblje, uo\u010davaju tri koraka: <strong>preliminarni pregovori<\/strong>, <strong>pregovaranje i sastavljanje teksta sporazuma<\/strong>, tre\u0107i je <strong>potpisivanje toga sporazuma i bilje\u017eenje svjedoka<\/strong>, i \u010detvrti, zavr\u0161ni korak bio je <strong>akt njegove ratifikacije<\/strong> \u2013 tako su u ranome islamskome periodu sporazumi bili dono\u0161eni halifi radi njegove ratifikacije ili potvrde. Danas neprikosnoveno uo\u010davamo da su svi ovi elementi dio osnovnoga koncepta jednoga MU u suvremenim me\u0111unarodnopravnim raspravama, ali i teoretskim i prakti\u010dnim postavkama iz toga znanstvenoga podru\u010dja.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Nadalje, sporazumi koje su Arapi zaklju\u010divali u ranoj islamskoj historiji mogu se podijeliti u tri kategorije: <strong>ugovori o dobrosusjedskim odnosima<\/strong>; <strong>sporazumi o emanetu<\/strong> (za\u0161titi) te <strong>mirovni sporazumi<\/strong> \u2013 koji se opet mogu podijeliti u pet vrsta \u2013 to samo govori o razvijenosti tada\u0161njih diplomatskih sposobnosti muslimaskih pregovara\u010da, izaslanika i mudrosti vladara. To govori mnogo i o arapskome doprinosu, odnosno doprinosu rane muslimanske diplomatske misli modernoj diplomaciji, ali ne samo diplomaciji, ve\u0107 i suvremenoj znanosti, ali i praksi MP!<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">I posljednje, a \u0161to uop\u0107e nije manje bitno od prethodno nazna\u010denih momenata \u2013 u vo\u0111enju diplomatskih odnosa, Arapi su primjenjivali odre\u0111ena pravila koja su i danas u \u0161irokoj upotrebi u izvr\u0161avanju diplomatske slu\u017ebe. Govorimo ovdje o diplomatskome imunitetu i privilegijama koje su imali izaslanici, ali i o diplomatskome ceremonijalu i protokolu koji su evoluirali zajedno s tokom razvoja i \u0161irenja islamske dr\u017eave \u2013 a sve s namjerom, kako to autor lijepo zaklju\u010duje, odavanja impresije mo\u0107i i <strong>dostojanstva<\/strong>.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Na kraju, osje\u0107am <strong>potrebu<\/strong> da javno istaknem da je materija ovoga podru\u010dja iznimno te\u0161ka i, povrh svega, obimna, ali je autor s velikom precizno\u0161\u0107u, kratkim re\u010denicama, vrlo jasnim izra\u017eajnim, nau\u010dnim stilom i terminologijom uspio u svojoj nakani da detaljno istra\u017ei \u201emetode i na\u010dela koji su regulirali islamsku diplomaciju i diplomatsku praksu tokom prvih 200 godina islamske vladavine.\u201c<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Jednako tako, osje\u0107am <strong>du\u017enost<\/strong> zahvaliti se prevoditelju ovakvoga jednoga djela na bosanski jezik, koji je ovu studiju i ovakvu gra\u0111u na istinski valjan na\u010din uspio pribli\u017eiti bosanskohercegova\u010dkome \u010ditateljstvu.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">U Zenici, 18. aprila 2018.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Pred nama je djelo Yasina Istanbulija \u2013 Diplomatija i diplomatska praksa u ranom islamskom periodu, u prijevodu, ovu \u010dinjenicu moram naglasiti, doktoranta na na\u0161em PF u Zenici, mr. sc. Kemala Obada Govore\u0107i o knjizi, valjalo bi krenuti od \u010dinjenice da nam Autor ovdje daje vrlo detaljan prikaz diplomatije, njezinih op\u0107ih i pojedina\u010dnih zna\u010dajki, ali i [&hellip;]<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":612,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[10],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/balans.org.ba\/tr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/625"}],"collection":[{"href":"http:\/\/balans.org.ba\/tr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/balans.org.ba\/tr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/balans.org.ba\/tr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/balans.org.ba\/tr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=625"}],"version-history":[{"count":1,"href":"http:\/\/balans.org.ba\/tr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/625\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":626,"href":"http:\/\/balans.org.ba\/tr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/625\/revisions\/626"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/balans.org.ba\/tr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/612"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/balans.org.ba\/tr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=625"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/balans.org.ba\/tr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=625"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/balans.org.ba\/tr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=625"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}