{"id":1179,"date":"2021-01-21T13:35:19","date_gmt":"2021-01-21T12:35:19","guid":{"rendered":"http:\/\/balans.org.ba\/?p=1179"},"modified":"2021-02-02T10:33:02","modified_gmt":"2021-02-02T09:33:02","slug":"zrtve-antifasista-makedonsko-turska-organizacija-yudzel","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/balans.org.ba\/tr\/zrtve-antifasista-makedonsko-turska-organizacija-yudzel\/","title":{"rendered":"\u017dRTVE \u201eANTIFA\u0160ISTA\u201c: MAKEDONSKO-TURSKA ORGANIZACIJA \u201eYUD\u017dEL\u201c"},"content":{"rendered":"
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t

Uvodna napomena<\/strong><\/p>

Nakon sloma Kraljevine Jugoslavije u aprilu 1941. godine, vardarski dio Makedonije podijelile su Bugarska i Italija, a podru\u010dje Egejske Makedonije zaposjeli su Bugari, Nijemci i Talijani. Pokret partizanskog otpora u Makedoniji po\u010deo je u oktobru 1941.godine. Na Drugome zasjedanju AVNOJ-a 29.11.1943. godine, makedonskom narodu prvi je put priznata nacionalna individualnost i pravo na svoju dr\u017eavu kao jednu od federativnih jedinica budu\u0107e dr\u017eave. Nakon kapitulacije Italije 1943. godine, pro\u0161irilo se podru\u010dje pod nadzorom makedonskih partizana.<\/p>

Za\u010detak savremene makedonske dr\u017eavnosti bilo je Prvo zasjedanje Antifa\u0161isti\u010dkoga sobranja narodnog oslobo\u0111enja Makedonije (ASNOM), odr\u017eano 2.8.1944. godine, u manastiru Prohor P\u010dinjski kraj Vranja (potvr\u0111en je dr\u017eavnopravni polo\u017eaj Makedonije kao ravnopravne federalne jedinice u okviru nove Jugoslavije). Drugo zasjedanje ASNOM-a bilo je odr\u017eano u oslobo\u0111enom Skoplju (28. do 31.12.1944.), a prva makedonska vlada stvorena je 16.4.1945. godine. Predsjednik vlade (do 1953.) bio je L. Koli\u0161evski. Progla\u0161ena je NR Makedonija (8.3.1946.) i donesen ustav (31.12.1946.). Poratnu stabilnost naru\u0161avao je gra\u0111anski rat u Gr\u010dkoj 1946\u201349. (iz Egejske Makedonije u Jugoslaviju, tj. uglavnom u NR Makedoniju, iselilo se 40 do 50 hiljada gr\u010dkih Makedonaca kojima je bio onemogu\u0107en povratak), te od 1948. godine pogor\u0161anje jugoslavensko-bugarskih odnosa (Bugarska je osporavala makedonsku nacionalnost). Od 1953. do 1967. godine iz Makedonije se iselilo oko 200.000 autohtonih Turaka. Godine 1963. progla\u0161ena je SR Makedonija.<\/p>

Treba napomenuti i to da je od 1944. godine, kada se Bugarska okre\u0107e protiv Njema\u010dke, pa do 1950-tih godina, kada se u\u0161\u010dvr\u0161\u0107uje komunisti\u010dki re\u017eim u toj zemlji, provela i prisilna \u201ebugarizacija\u201c zbog koje su se masovno, ve\u0107inom prema Anadoliji, iseljavali manjinski Turci, njih oko 150.000.<\/p>\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t<\/span>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t

U predve\u010derje Drugog svjetskog rata, na tlu Makedonije, s gravitacionim centrom u Skoplju, egzistirala je jedna grupa idealista, pripadnika manjinskog turskog naroda, predvo\u0111ena \u0160uajbom Azizom, koji je nakon \u0161kolovanja u Ataullah ef. medresi u Skoplju, u drugoj polovini 1930-tih godina zavr\u0161io i \u010duveni univerzitet Al-Azhar u Kairu u oblasti islamskih disciplina. Bio je drugi u generaciji po ostvarenom uspjehu.1<\/sup> Iz Kaira je trebao i\u0107i u Ankaru na akademski rad, me\u0111utim u Skoplju ga je do\u010dekao po\u010detak rata, a granice su bile zatvorene. Odbio je dr\u017eavni\u010dke poslove i \u017eivio je od poljoprivrede. Sabahattin Zaim, turski intelektualac je za \u0160uajba Aziza upotrijebio izraz \u201enaju\u010deniji musliman u Jugoslaviji\u201c.<\/p>

Ta grupa entuzijasta i u\u010denih ljudi na\u0161la se u vrtlogu Drugog svjetskog rata. S jedne strane su bili Staljin i komunisti\u010dki pokret, a na drugoj \u010detnici podr\u017eani od Britanije. \u0160uajb Aziz je smatrao da je nebitno ko \u0107e od te dvije struje pobijediti. Jer \u0107e u oba slu\u010daja muslimanski Turci izvu\u0107i \u201edeblji kraj\u201c. Staljin je u saradnji sa Englezima namjeravao istrijebiti muslimane s Balkana po okon\u010danju rata. Nijemci nisu htjeli zapo\u010deti napad na Sovjetski savez dok ne osiguraju \u201ezale\u0111inu\u201c na Balkanu. \u0160uajb Aziz je predvi\u0111ao da \u0107e Nijemci poku\u0161ati napraviti \u201emost prijateljstva\u201c prema muslimanima i Turcima na Balkanu. Uostalom, 1941. godine Nijemci Makedoniju \u201eprepu\u0161taju\u201c Bugarima, jugoslovenskim rivalima, pa je stanje izgledalo kao da Sovjeti ne\u0107e imati priliku da ostvare svoje ciljeve. Me\u0111utim, Bugari u vardarskoj Makedoniji provode teror nad turskom manjinom.2<\/sup> U takvoj situaciji to stanovni\u0161tvo se okre\u0107e sebi i svojim resursima, samoorganizovanju.\u00a0<\/p>

Tako je navedena grupa idealista, 1941. godine formirala organizaciju pod imenom \u201eYud\u017eel\u201c3<\/sup>. Ona je, ustvari, bila nastavak, samo su\u017eena na makedonsko podru\u010dje, onih organizacija me\u0111u muslimanima Balkana (Makedonija, Kosovo, Sand\u017eak, Bosna)\u00a0 koji su od po\u010detka tre\u0107e decenije 20. stolje\u0107a nastojali promi\u0161ljati vlastiti vjerski identitet te poziciju svoga naroda i aktivno sudjelovati u dru\u0161tvu u cilju njihovog o\u010duvanja, primarno kroz aktivnosti obrazovnog, kulturnog i humanitarnog karaktera. Posrijedi su bile dvije osnove ideolo\u0161ke linije pripadnika organizacije, potaknute stanjem na terenu i odnosom prema manjinskim Turcima: anti-komunizam i anti-albanizam.<\/p>

No, treba re\u0107i da su do 1945. godine u raznim fazama rata sara\u0111ivali i sa turskim konzulatom u Skoplju, kao i turskom ambasadom u Beogradu.\u00a0 \u010cak su u toku bugarske okupacije Skoplja fizi\u010dki osiguravali turski konzulat u tom gradu.<\/p>\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\"\"\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t

Me\u0111utim, u su\u0161tini, \u201eYud\u017eel\u201c je bio dru\u0161tveni pokret osnovan s ciljem o\u010duvanja nacionalnog i vjerskog identiteta makedonskih Turaka. Osniva\u010di su, pored \u0160uajba Aziza, bili jo\u0161 i: \u0160erafettin Ferid (profesor francuskog jezika), Nazmi Omer Yakub (diplomirani pravnik Univerziteta u Beogradu), Muzaffer Ahmet, Fettah Sulejmanpa\u0161i\u0107 i Mehmet Dalip. Bio je tu jo\u0161 mnogo uglednih imena. U jednom trenutku, organizacija je, uklju\u010duju\u0107i i sela, imala oko 500 \u010dlanova, s tim da je njih pedesetak bilo aktivno u kontinuitetu. Jedan od klju\u010dnih ciljeva osnivanja organizacije bio je o\u010duvanje nacionalne svijesti turske manjine u Makedoniji koja nije smjela, kako su smatrali, postati \u201einstrument u rukama komunista\u201c. U tu svrhu, 1944. godine objavljen je prvi broj turskog lista Birlik (Jedinstvo) pod uredni\u0161tvom Nazmi Omera i Ali Abdurahamana. Uslijedile su i druge aktivnosti kao \u0161to su otvaranje \u0161kola, emitovanje programa na turskom jeziku na skopskoj radio stanici, kursevi turskog jezika, distribucija literature iz Turske, posebne one koja govori o ja\u010danju nacionalne svijesti (autora: Mehmet Akif Ersoy, Nam\u0131k Kemal, Ziya G\u00f6kalp, Mehmet Emin Yurdakul i dr.).<\/span><\/p>\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\"\"\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t

Organizacija \u201eYud\u017eel\u201c i njeni pripadnici su od strane poslijeratnog komunisti\u010dkog re\u017eima progla\u0161eni teroristima, neprijateljima re\u017eima, antikomunistima, \u0161pijunima, opasnim elementom po sigurnost dr\u017eave, propagandistima imperijalnih snaga, saradnicima turske dr\u017eave i sl.<\/span><\/p>\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\"\"\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t

Uslijedila su hap\u0161enja i prva su\u0111enja na Skopskom okru\u017enom sudu ve\u0107 od 19. januara 1948. godine. Za samo \u0161est dana, 25. januara 1948. godine donesene su i prve presude. Od 17 optu\u017eenih, \u010detvorici su oduzeta sva politi\u010dka i imovinska prava i osu\u0111eni su na smrt vje\u0161anjem. To su: \u0160uajb Aziz4<\/sup>, Ali Abdurahman Ali, Nazmi Omer Yakub i Adem Ali Adem. Pet osoba osu\u0111eno je na 20 godina (\u0161to je tada predstavljalo do\u017eivotnu robiju), jedna osoba je osu\u0111ena na 15 godina, jedna osoba na 13 godina, tri osobe na 10 godina i jedna osoba na 8 godina zatvora. Dana, 27. februara 1948. godine presude na smrt su i sprovedene na na\u010din da su ih strijeljali pred jednom stijenom u selu Su\u0161ica kraj Skoplja.5<\/sup> Ne zna se za posmrtne tragove. Sli\u010dnu su sudbinu do\u017eivjele i druge dvije grupe pripadnika organizacije kojima se sudilo iza toga. Preko stotinu lica je osu\u0111eno, pola od tog broja bili su u\u010ditelji dok su drugu polovicu \u010dinili intelektualci i privrednici.\u00a0<\/span><\/p>

Godinama iza pogubljenja prona\u0111eno je pismo \u0160uajba Aziza, zamotano na papir od \u010dokolade i ostavljeno u rukavu kaputa. U njemu je Aziz napisao svoju zadnju poruku porodici: \u201eDraga saputnice Nigar, djeco Ulker, Turan Erktan i maleno, do\u0161lo je vrijeme da vas napustim. Nisam vas se zasitio. Sudbina mi je na ovaj na\u010din zapisana. Nigar, pazi mi na djecu, \u010duvaj ih kao zjenicu oka svoga. Uvijek ih ljubi i miri\u0161i u moje ime. Neka u\u010de. Preselite se u neku drugu ku\u0107u. Od danas ta djeca vi\u0161e nemaju oca, samo majku. Neka je slu\u0161aju. Oprostite mi. Ja sam \u017ertva svog naroda.\u201c<\/p>

Jedna od klju\u010dnih dugotrajnih posljedica navedenog procesa koji je poduzeo komunisti\u010dki re\u017eim bila je iskorjenjivanje turske manjine iz Makedonije \u0161to se, usljed \u017eestoke propagande, masovnim iseljavanjem i desilo, posebno nakon me\u0111udr\u017eavnog dogovora o slobodnim migracijama iz 1953. godine. Me\u0111utim, treba istaknuti i to da tada\u0161nja turska dr\u017eavna politika u vrijeme odr\u017eavanja su\u0111enja i izricanja presuda \u010dlanovima organizacije \u201eYud\u017eel\u201c nije pokazala nikakvo interesovanje za za\u0161titu svojih sunarodnjaka.<\/p>

Pripadnici organizacije su tokom rata u nekom obliku i intenzitetu dolazili u dodir sa svim zara\u0107enim stranama. Me\u0111u njima su bili i pripadnici komunisti\u010dkog pokreta. Interesantan je detalj s jednog sastanka sa predstavnicima Komunisti\u010dke partije Skoplja koji pokazuje tradicionalni karakter organizacije. \u0160uajb Aziz je predvodio delegaciju predstavnika turskih intelektualaca. Na sastanku jedan \u010dlan KPS je kazao sljede\u0107e: \u201e\u0160ta \u0107ete dobiti time \u0161to pokrivate svoje \u017eene, ku\u0107e, domove, ba\u0161\u010de, avlije i stidna mjesta? Trebate to otkriti.\u201c \u0160uajb Aziz6<\/sup> je na to odgovorio: \u201eGospodo, pokrivanje \u017eena je naredba na\u0161e vjere. Na\u0161e razumijevanje \u010dasti je srazmjerno pokrivanju te oblikovanju na\u0161e porodice. Ostavite nama da se, umjesto vas, stidimo svoje vjere, kulture i pokriva\u010da.\u201c<\/p>

Brojni potomci \u010dlanova organizacije\u00a0 danas \u017eive u Turskoj. Do sada su zabilje\u017eena neka skromna istra\u017eivanja o historiji organizacije \u201eYud\u017eel\u201c i njenih \u010dlanova naporima pojedinih autora iz Turske. Ostalo je jo\u0161 mnogo toga da se istra\u017ei. Bilo bi jako zanimljivo napraviti i odre\u0111ene komparacije sa sli\u010dnim pojavama u drugim zemljama Balkana.<\/p>\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t<\/span>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t

1<\/sup><\/strong>\u00a0 Negdje u isto vrijeme na Al-Azharu je studirao i Husein ef. \u0110ozo iz tada\u0161nje Kraljevine Jugoslavije.
2<\/sup><\/strong>\u00a0 Nakon Balkanskih ratova, srpske vlasti su turskoj manjini mijenjale prezimena na na\u010din da su dodavali sufiks -i\u0107. Me\u0111utim, u toku Drugog svjetskog rata, Bugari su ta prezimena mijenjali sa sufiksom -ov.
3<\/sup><\/strong> (tur. uzvi\u0161en, veli\u010danstven, progresivan, napredan i sl.)
4<\/sup><\/strong>\u00a0 Komparirati npr. sa sudbinom prijekog komunisti\u010dkog suda i pogubljenja Mustafe Busulad\u017ei\u0107a u Sarajevu 1945. godine.
5<\/sup><\/strong>\u00a0 Prema nekim drugim izvorima strijeljanje se desilo u zatvoru u Srijemskoj Mitrovici.
6<\/sup><\/strong>\u00a0 \u0160uajb Aziz je bio teti\u0107 vode\u0107eg skopskog alima u 20. stolje\u0107u, \u010duvenog Fettah efendije Ishakovi\u0107a koji je bio osu\u0111en od komunisti\u010dkog re\u017eima na sedam te\u0161kih godina zatvora. Jednu od tih godina proveo je u Doboju (Bosna i Hercegovina) na tucanju kamena, \u0161to je bila posebna tortura za zatvorenike. Po izlasku iz zatvora re\u017eim mu nije odobravao \u010dak ni slu\u017ebu mujezina u d\u017eamiji. Tek \u0107e zadnjih godina \u017eivotnog vijeka biti zaposlen u Makedonskom arhivu na poslovima prijevoda osmanskih dokumenata. Poznat je i kao pjesnik, ali i \u017eestok borac protiv iseljavanja muslimana nakon Drugog svjetskog rata. Umro je 24. aprila 1963. godine.<\/p>\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t

Kori\u0161tena literatura:<\/strong><\/p>

  • Y\u0131ld\u0131r\u0131m A\u011fano\u011flu, Y\u00fccel Te\u015fkilat\u0131<\/em>, Rumeli T\u00fcrkleri K\u00fclt\u00fcr ve Dayan\u0131\u015fma Derne\u011fi, 2. B.,\u00a0 \u0130stanbul, 2006.<\/li>

  • Berrin \u00c7al\u0131\u015fkan, \u201e1953 G\u00f6\u00e7\u00fc Sonras\u0131 Y\u00fccelcilerin Memleket\/Yugoslavya ve Ana Vatan\/T\u00fcrkiye Alg\u0131lar\u0131\u201c, \u0130nsan ve Toplum<\/em>, 4(8), 2014, 137-162.<\/p><\/li>

  • Ferit Salim Sanl\u0131, \u201eY\u00fccel Hareketi ve Makedonya T\u00fcrkl\u00fc\u011f\u00fc\u201c, T\u00dcRK\u0130Z, 3\/18, Nov\/Dec, 2012, 33-49.<\/p><\/li>

  • Emin Akda\u011f, Ha\u015fim S\u00f6ylemez, \u201eY\u00fccelci T\u00fcrkler\u201c, Aksiyon, 479, 2\/2004.<\/p><\/li>

  • Muhammed Aru\u00e7i, \u201eFettah Efendi (1910-1963)\u201c, TDV \u0130sl\u00e2m Ansiklopedisi, 12. cilt, Istanbul, 1995, 483-484.<\/p><\/li>

  • Hrvatska enciklopedija<\/em>, Leksikografski zavod Miroslav Krle\u017ea, www.enciklopedija.hr\u00a0<\/p><\/li><\/ul>\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Uvodna napomena Nakon sloma Kraljevine Jugoslavije u aprilu 1941. godine, vardarski dio Makedonije podijelile su Bugarska i Italija, a podru\u010dje Egejske Makedonije zaposjeli su Bugari, Nijemci i Talijani. Pokret partizanskog otpora u Makedoniji po\u010deo je u oktobru 1941.godine. Na Drugome zasjedanju AVNOJ-a 29.11.1943. godine, makedonskom narodu prvi je put priznata nacionalna individualnost i pravo na […]<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":1180,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[191,29,10],"tags":[297,296,295],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/balans.org.ba\/tr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1179"}],"collection":[{"href":"http:\/\/balans.org.ba\/tr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/balans.org.ba\/tr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/balans.org.ba\/tr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/balans.org.ba\/tr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1179"}],"version-history":[{"count":30,"href":"http:\/\/balans.org.ba\/tr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1179\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1230,"href":"http:\/\/balans.org.ba\/tr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1179\/revisions\/1230"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/balans.org.ba\/tr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1180"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/balans.org.ba\/tr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1179"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/balans.org.ba\/tr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1179"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/balans.org.ba\/tr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1179"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}