{"id":1134,"date":"2021-01-20T11:42:47","date_gmt":"2021-01-20T10:42:47","guid":{"rendered":"http:\/\/balans.org.ba\/?p=1134"},"modified":"2021-01-20T14:23:15","modified_gmt":"2021-01-20T13:23:15","slug":"islamska-ekonomija-kao-zelena-ekonomija","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/balans.org.ba\/tr\/islamska-ekonomija-kao-zelena-ekonomija\/","title":{"rendered":"ISLAMSKA EKONOMIJA KAO ZELENA EKONOMIJA"},"content":{"rendered":"
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t

\u201cZbog onoga \u0161to ljudi rade, pojavio se nered i na kopnu i na moru, da im On da da iskuse kaznu zbog onoga \u0161to rade, ne bi li se popravili.\u201d
(Er-Rum, 41)<\/p><\/blockquote>\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t

Nama svima zajedni\u010dko, ne\u0161to u \u010demu svi participiramo u sada\u0161njem momentu da li bili hinduisti ili budisti, muslimani ili kr\u0161\u0107ani, ateisti ili agnostici jeste \u017eivljenje i djelovanje na takav na\u010din koji prouzrokuje destrukciju prirodnog okru\u017eenja. Trebamo imati na umu ovu \u010dinjenicu i u isto vrijeme biti svjesni razli\u010ditih perspektiva na ovaj problem me\u0111u sekularnim i vjerskim grupama. O\u010digledno, za one kojima je religija i dalje realnost lak\u0161e je ukazati na religiju odnosno\u00a0religijski pogled na prirodu da bi se prona\u0161la sredstva za prevazila\u017eenje krize, zbog koje na odre\u0111eni na\u010din svi patimo.<\/span><\/p>

Kao \u0161to S. H. Nasr ka\u017ee “\u010dak iako li\u010dno mo\u017eda nismo svjesni metafizi\u010dkih, spiritualnih i kozmolo\u0161kih korijena ekolo\u0161ke krize, svjesni smo \u010dinjenice, da je u izvanjskom smislu ova kriza vo\u0111ena modernim ekonomskim sistemom koji je dopadljiv za ljudske strasti, ljudsku pohlepu posebno, koju \u010dini sna\u017enijom kreacijom la\u017enih potreba, koje u realnosti nisu potrebe ve\u0107 \u017eelje.”<\/em><\/strong> Ako je istina da se potpuno ispunjenje nalazi samo u neograni\u010denoj Bo\u017eijoj stvarnosti, \u0161to tvrde sve velike svjetske religije, potraga za Beskona\u010dnim u kona\u010dnim i prolaznim dobrima mo\u017ee rezultirati samo dubokim razo\u010darenjem, bolom pa \u010dak i o\u010dajem. Akumuliranje bogatstva samo radi bogatstva, blagoslov istog pretvara u neku vrstu zavisti i bijede, jer \u0107e neko drugi uvijek imati vi\u0161e. Zaista, pogre\u0161na potraga za Beskona\u010dnim potaknula je apetite koji sada nezasitno pro\u017ediru ljepotu prirodnog svijeta.<\/span><\/p>

Paradigma moderne ekonomske misli je takva da odvaja ekonomski od socijalnog \u017eivota i onemogu\u0107uje bilo kakav integrativan holisti\u010dki pristup. Polazi od pretpostavke da motivacije \u201eaktera\u201c u ekonomiji, bile one eti\u010dke ili ne, nemaju nikakve veze s tim da li tr\u017ei\u0161na ekonomija donosi \u201ekorisne\u201c ishode, jer je ekonomska razmjena kompatibilna s raznim motivima, bilo egoisti\u010dkim ili altruisti\u010dkim, \u010dine\u0107i slobodno tr\u017ei\u0161te na takav na\u010din \u201cneutralnim\u201d.\u00a0 Suprotno ovome islam pa i sve druge religije afirmiraju da jedino holisti\u010dki pristup naukama o \u010dovjeku i prirodi mogu rje\u0161iti krizu sa kojom se suo\u010davamo, pokazuju\u0107i nam kako da promjenimo na\u010din na koji \u017eivimo. Kao \u0161to M. Ghandi ka\u017ee sanjati sisteme tako savr\u0161ene da niko ne\u0107e trebati da bude dobar \u201cjedna je od najve\u0107ih zabluda na\u0161eg vremena\u201d.<\/span><\/p>\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t

Islamska ekonomija<\/strong><\/p>\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t

Islam u osnovi opisuje integrirani kodeks pona\u0161anja koji se s jedne strane, bavi li\u010dnom higijenom, pravom, trgovinom, a s druge na\u0161im me\u0111usobnim odnosima i odnosima prema uzvi\u0161enom Bogu. Pru\u017ea holisti\u010dki pristup postojanju, ne razlikuje sveto i svjetovno i ne razlikuje svijet \u010dovje\u010danstva od svijeta prirode.
Zahra Al Zeera dobro artikuli\u0161e ovo polazno stajali\u0161te kada ka\u017ee da \u201cstvarnost ima dvojak aspekt: apsolutni i relativni, duhovni i materijalni, svjetovni i izvansvjetovni, vje\u010dni i trenutni. Muslimani, me\u0111utim, upotrebljavaju koncept dijalektike tevhida (Bo\u017eije Jedno\u0107e) da ujedine ove naizgled suprotne koncepte. Sa islamskog stajali\u0161ta, ovi koncepti su nadopunjuju\u0107i, a ne suprotstavljeni. Obaveza \u010dovje\u010danstva je da odr\u017eava ravnote\u017eu tako da svaki dio nadopunjava drugi umjesto da bude u sukobu s njim.\u201d<\/strong> Dakle, realnost se posmatra kao jedna ujedinjuju\u0107a realnost bez dualisti\u010dke vizije iste, ve\u0107 kroz prizmu principa koji povezuje i objedinjava, naizgled suprostavljene razli\u010ditosti.<\/p>

Zapadni pogled na prirodu koji proizilazi iz evropskog civilizacijskog i kulturnog kruga svodi prirodu na puki objekt koristi koji ima funkcionalno zna\u010denje i vrijednost samo za nau\u010dno i tehni\u010dko upravljanje, li\u0161avaju\u0107i je bilo kakvog spiritualnog i metafizi\u010dkog zna\u010denja.<\/p>

To je sasvim u suprotnosti sa islamskim pogledom, kako to Attas kazuje “priroda ‘govori’ \u010dovjeku poput Bo\u017eije Objave. Kur anski opis prirode i \u010dovjeka \u2013 u njihovoj vanjskoj manifestaciji i njihovoj unutarnjoj skrivenosti \u2013 kao ajeta (rije\u010di, sentenci, znakova, simbola) u ovom pogledu je jedno samotuma\u010denje. Priroda ima kosmi\u010dko zna\u010denje \u2013 zbog \u010dega njezina simboli\u010dka konekcija sa Bogom mora biti po\u0161tovana.”<\/em><\/strong><\/p>

S tim u vezi, islamska ekonomija nije jednodimenzionalna ekonomija ve\u0107 se zasniva na jednom holisti\u010dkom pristupu koji ima svoju temeljnu eti\u010dku dimenziju. Ta eti\u010dka dimenzija obuhvata me\u0111usobne ljudske odnose tako i odnos prema prirodi koja ih okru\u017euje.<\/p>

Ako historijski posmatramo islamsku ekonomiju, vidjet \u0107emo da su u okviru ovog sistema postojale institucije koje su se itekako bavile za\u0161titom prirodnog okru\u017eenja. Navedimo samo neke od njih:<\/p>

  • \u010citava arhitektura tradicionalnih muslimanskih gradova pa i tr\u017enih centara u njima bazirana je na pricipu ravnote\u017ee sa prirodnim okru\u017eenjem. Od materijala, oblika, izgleda, veli\u010dine sve je gra\u0111eno na osnovnom principu harmonije izme\u0111u \u010dovjeka i prirode.<\/li>
  • Neki vakufi su uspostavljeni izme\u0111u ostalog radi za\u0161tite izvora vode, drve\u0107a, udomljavanja i za\u0161tite \u017eivotinja.<\/li>
  • Institucija hisbe \u010diji je osnovni zadatak za\u0161tita ljudi kroz promovisanje dobra a zabranjivanje zla. Glavna oblast djelovanja se odnosila na kontrolu trgovine, a pored toga je bila zadu\u017eena i za ispravno funkcionisanje za\u0161ti\u0107enih prirodnih zona i na takav na\u010din je imala i ulogu inspekcije za za\u0161titu okoli\u0161a.<\/li>
  • Treba napomenuti i da su Meka i Medina, kao dva sveta grada, bili izme\u0111u ostalog i ekonomski centar, ali i gradovi u kojima se drve\u0107e ne mo\u017ee posije\u0107i i \u017eivotinje su za\u0161ti\u0107ene od nano\u0161enja bilo kakvih nepotrebnih povreda.<\/li><\/ul>

    Islamska ekonomija sa svojim holisti\u010dkim pristupom mo\u017ee da bude alternativa savremenoj ekonomskoj paradigmi ne kao ne\u0161to novo, ve\u0107 prije svega o\u017eivljavanjem osnovnih prinicipa na kojima se kroz vijekove temeljila, a koja je u svom referentnom okviru imala jasan eti\u010dki odnos prema prirodnom okru\u017eenju. Dakle, zaustavljanje uni\u0161tavanja prirodnog okru\u017eenja ne\u0107e do\u0107i povr\u0161nim korekcijama, nekom tehnolo\u0161kom inovacijom, ve\u0107 promjenom koja uklju\u010duje i na\u0161e razmi\u0161ljanje i djelovanje, na\u0161 odnos prema znanju, nauci i tehnologiji, dakle potpunu promjenu na\u010dina na koji mislimo i \u017eivimo ukoliko \u017eelimo da zaustavimo ovaj proces prije nego \u0161to bude kasno, a katastrofalne posljedice neminovne.<\/p>\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    \u201cZbog onoga \u0161to ljudi rade, pojavio se nered i na kopnu i na moru, da im On da da iskuse kaznu zbog onoga \u0161to rade, ne bi li se popravili.\u201d(Er-Rum, 41) Nama svima zajedni\u010dko, ne\u0161to u \u010demu svi participiramo u sada\u0161njem momentu da li bili hinduisti ili budisti, muslimani ili kr\u0161\u0107ani, ateisti ili agnostici jeste […]<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":1136,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[12],"tags":[292,293,291,294],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/balans.org.ba\/tr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1134"}],"collection":[{"href":"http:\/\/balans.org.ba\/tr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/balans.org.ba\/tr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/balans.org.ba\/tr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/balans.org.ba\/tr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1134"}],"version-history":[{"count":39,"href":"http:\/\/balans.org.ba\/tr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1134\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1178,"href":"http:\/\/balans.org.ba\/tr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1134\/revisions\/1178"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/balans.org.ba\/tr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1136"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/balans.org.ba\/tr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1134"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/balans.org.ba\/tr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1134"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/balans.org.ba\/tr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1134"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}